HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Problem ilegalnog otpada nije samo problem Gospića već i [...]

Kako piše RTL Danas, ulazak u Ježdovečku šumu otkriva tone ilegalnog otpada, za koje tri desetljeća nema rješenja. Ono što se ne vidi, zakopano je pod zemljom i prekrila je trava. U nekom trenutku znalo je dolaziti po 150 kamiona, 6 dana na tjedan, kažu u Mjesnom odboru. 

Čulina poslao oštru poruku Jandrokoviću oko Maršavelskog: [...]

Stoga vam postavljam izravno pitanje kako je moguće da osoba s ovakvim sigurnosnim repovima bude imenovana u nadzorno tijelo obavještajnih službi te je li Hrvatski sabor postao poligon za zbrinjavanje kadrova čije su lojalnosti i politički avanturizmi izvan svake kontrole.

Zašto drug Maršavelski iz Zagreba ima problem s pozdravom [...]

H. Hitrec: Ovaj ZDS iz 90-ih prošloga stoljeća je ZDS za modernu, demokratsku hrvatsku državu - Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Profesor koji je srpskoj, a zatim i svekolikoj (regionalnoj?) javnosti posve slavodobitno otkrio svoj identitet autora niza pisama podrške tamošnjim studentima, nije mogao izdržati da se ne pohvali kako je ujedno i dijelom pravnog tima inicijative protiv pjevača Marka Perkovića Thompsona.

Bartulica o aktualnostima: Trump je odgovoran za izborni [...]

Bartulica kaže da EU potkopava Trumpa: 'Mnogima on jako smeta' | Telegram.hr

Zastupnik u Europskom parlamentu Stephen Nikola Bartulica (DOMiNO) u emisiji Studio 4 HRT-a govorio je o porazu republikanaca na američkim međuizborima i političkim posljedicama za predsjednika Donalda Trumpa. Ocijenio je da su birači kaznili Trumpa zbog neispunjenih predizbornih obećanja te upozorio na teškoće koje ga očekuju u preostale dvije godine mandata.

Maršalevski dao ostavku u Vijeću za nadzor sigurnosnih [...]

Nakon što se otkrio, u Srbiji su ga osporili, a u Hrvatskoj proglasili korisnim idiotom Vučićeve tajne službe, te iz činjenice da je član saborskog Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi izvukli pitanje je li se savjetima Studentskoj listi u Srbiji ogriješio o nacionalnu sigurnost.

Maršavelski agitira za novu srbijansku vlast i nadzire – [...]

Aleksandar Maršavelski, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nedavno je otkrio kako stoji iza anonimnih pisama srbijanskim studentima, odnosno „Studentskoj listi“ koja je upravo osvojila izbore u toj zemlji. Maršavelski „studentima“ pristupa vrlo srdačno, s veseljem i radošću, u duhu „pomirenja“ i s tezom da je 1990-ih u Hrvatskoj i drugdje na „Balkanu“ vladao „začarani krug mržnje i nacionalizma“.

Kako preživati u Hrvatskoj, preživati na hrvatskim jaslama

Priroda polako odlazi na počinak, ljudi se ovih dana sjećaju onih koji su otišli na vječni počinak, Svi sveti, Sisveti, hhSisvete, u Zagrebu možemovci prekrstili Sesvete, pa idu u Sesvetu, a poslije svrate i u Remetu. Remetincu ostavili naziv.

SDSS ‘teško zamišlja Hrvatsku bez Srba’ – sa [...]

Stanimirović (SDSS) 2008.: 'Ne stidim se što sam bio u Vladi Krajine' - Portal hrvatskih branitelja

U listu „Vojska Krajine“ 1993. Stanimirović je u članku pod naslovom „Bolnica u pravom ruhu“ o zauzimanju vukovarske bolnice izjavio sljedeće: „Tog 18. novembra 1991. pao je i posljednji bastion, posljednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru – vukovarska bolnica. Njenim padom oslobođen je i sam grad Vukovar“.

Vlada „Spaljena zemlja”

Što bi se dogodilo kada bi SDP i Možemo! sutra preuzeli vlast u Hrvatskoj? Tko bi sjeo u Banske dvore, a kome bi pripala ministarstva? Ivica Granić odlučio se poigrati tom mogućnošću i sastaviti vladu prema aktualnim anketama i raspoloživim političkim kadrovima ljevice.

Marijačić: Ima li riječka gradonačelnica Iva Rinčić [...]

I baš ovih dana, gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić  sprovodi u djelo svoju odluku kojom se zabranjuju obilježja HOS-a s pozdravom Za dom spremni pod kojima su, uz ostale, prije 35 godina, mukotrpno branjeni Vukovar i Škabrnja. 

Novomu njemačkom kancelaru Merzu u startu je oslabljena politička moć

Detalji
Objavljeno: Četvrtak, 15 Svibanj 2025 14:54
fShare
Pin It

Matthias Junge - Dussmann Group | LinkedIn

Od novoga njemačkog kancelara Friedricha Merza i Njemačka i Europa očekivale su vodstvo u teškim vremenima. Odbivši potvrditi njegovo imenovanje u Bundestagu u prvome krugu glasovanja, ‘njegova‘ vladajuća koalicija CDU/CSU – SPD vezala mu je ruke i prije početka mandata.

Zbog tajnosti glasovanja ostaje nepoznato kojih mu je to osamnaestero članova dogovorene vladajuće koalicije uskratilo glasove. No poslali su poruku spremnosti na neposluh novoj vladi, oslabivši u startu Merzovu političku moć. U ponovljenome glasovanju izabran je za kancelara, no pratit će ga poniženje prvoga kruga.

Vrhunac dvodesetljetnog procesa

Umjesto novog vođe koji je posjetima Parizu, Varšavi i Bruxellesu planirao odmah poslati snažnu poruku nove njemačke proeuropske politike koja će obnoviti vajmarski obrambeno-politički trokut Njemačka – Francuska – Poljska i unijeti novu dinamiku u razvoj EU, u nastupne je posjete stigao poniženi kancelar upitne moći i roka trajanja. Među njegovim vanjskopolitičkim prioritetima (i dalje) je snaženje njemačke pozicije u Europi, jačanje europske obrambene moći u sklopu NATO-a, neupitna predanost transatlantskoj suradnji, nastavak potpore Ukrajini.

Kad je o Njemačkoj riječ, u prvom je planu snaženje gospodarstva, napuštanje radikalno zelenih politika i nadasve zaustavljanje nekontroliranih ilegalnih imigracija. Dakle, riječ je politici koja bi nakon napuštanja projekta globalističkog merkelliberalizma očekivano trebala postati novi njemački i europski mainstream i koja bi omogućila resetiranje Njemačke i Europe bez drastičnih potresa i kaosa.

Zbog čega je onda tih osamnaestero neposlušnih u prvome krugu imalo potrebu poniziti ga i priprijetiti Njemačkoj ozbiljnom političkom krizom? Merzovo sramoćenje u Bundestagu samo je vrhunac (ili posljednja epizoda) procesa koji u različitim oblicima traje već dvadesetak godina: otkako ga je tada nova čelnica CDU-a Angela Merkel praktički protjerala iz politike – usprkos tomu (ili upravo zato) što je slovio kao predestinirani nasljednik Helmuta Kohla. No nije posrijedi samo trajna osobna nesnošljivost, riječ je i o dvama posve različitim političkim profilima: Merz je konzervativac proameričke orijentacije, Merkel će ostati upamćena po tome što je Njemačku i Europu učinila energetski ovisnima o Rusiji. Prekidajući uspješnu karijeru u svijetu financija, Merz se odlučio vratiti u politiku nakon što je Merkel najavila povlačenje. Vratio se kao oštar kritičar njezine imigrantske politike, kriveći je za uspon AfD-a i kao kritičar radikalnih zelenih politika. Merkel ga je dvaput zaustavila u utrci za šefa stranke namećući svoje pulene i jednom u pokušaju kandidature za kancelara.

‘Balvani‘ na svakom koraku

Politički razvoj pokazao je da je Merz imao pravo, ali Merkel je ostavila duboko nasljeđe, uključujući ono u njemačkoj dubokoj državi. Gotovo je naučila Njemačku da može funkcionirati bez izbora. Ili barem bez obzira na izborne rezultate. Merzov projekt promjena za tu je (neizabranu) strukturu moći postao problem. Problem gubitka moći. Zato se susreće s bundestag‘balvanima‘ na svakom koraku. Samo nekoliko najočitijih: najprije je optužen da bi mogao surađivati s krajnje desnim AfD-om. Zatim su ga natjerali da se unaprijed odrekne te suradnje.

U oba slučaja padao mu je predizborni rejting. U iznuđenoj koaliciji s SPD-om, velikim gubitnikom izbora, morao se odreći zahtjeva za financijsku disciplinu i pristati na nova zaduživanja, a zbog jednokratne potpore Zelenih morao je uključiti dio njihovih politika. Stavljen je, zapravo, između čekića i nakovnja. Čekić je AfD, koji je u međuvremenu postao vodeća stranka u državi, a nakovanj stara struktura Angele Merkel. Kao šlag na tortu došao je zahtjev njemačke unutarnje kontraobavještajne službe (BfV-a) da se AfD, nakon što je postao vodeća stranka u državi, proglasi ‘dokazano ekstremističkom organizacijom‘ (!).

Ne ulazeći u meritum spora, u državi s demokracijom​ koja funkcionira takav BfV bio bi raspušten – jer ili nije uspio zaštititi državu od ‘dokazano ekstremističke organizacije‘ dok ona nije narasla do prve stranke u državi ili se bavi nedopustivim političkim manipulacijama. No novi kancelar u tome je nemoćan. Trumpova mu administracija ne pomaže otvorenom potporom AfD-u iako su njezine dijagnoze o manjkavoj njemačkoj demokraciji u osnovi točne. U takvim okolnostima kancelar Merz ima dva loša izbora: odreći se svoga programa ili se pomiriti s kratkotrajnim mandatom. Glasine da bi se Angela Merkel željela vratiti kao spasiteljica možda i nisu sasvim bez osnova.

Višnja Starešina

Lider/hkv.hr

Login Form