HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

"Svjesni ste tko ima kontinuitet vlasti u Hrvatskoj, a to je SDSS. Oni su jedini zaključak koji možete izvući kada govorimo o tome zašto nisu kažnjeni zločinci za Borova Sela, zašto još uvijek tamo stoji spomenik četničkim vojvodi odgovornog za masakr. To je točka preko koje ne prelazimo, taman izazvao nove izbore po tisuću puta", ustvrdio je Penava.

Ili će se HDZ i DP dogovoriti ili ćemo ići na nove izbore. U slučaju odabira potonje opcije bit će jako teško biračima objasniti, čak i uz pomoć svih mogućih PR-ovaca i spin majstora, da su HDZ-u bliži Pupovac i Stanimirović od Vukovaraca Penave i Radića. Birači su na izborima jasno poručili da žele i desniji HDZ. Potez je sada na Andreju Plenkoviću i HDZ-u.

Međutim, nisu svi tako sretni ili ponosni na svoju pobjedničku vojsku i pilote koji će čuvati naše nebo. Ako je uopće smatraju svojom vojskom. Pogađate, riječ je o našoj ljevici, teško je reći hrvatskoj jer ih je gotovo pa nemoguće vidjeti kako izborne uspjehe slave s hrvatskim zastavama, kako s ponosom odaju počast poginulim hrvatskim vojnicima u danima kada slavimo ratne pobjede

Slobodna Dalmacija - Tko je Srbin kojeg Domovinski pokret gura za ministra  branitelja? Brat mu je bio u četnicima...

Mišić je iste godine na društvenim mrežama reagirao na govor zastupnice SDSS-a Anje Šimprage u Saboru, a odgovor je napisao u obliku poruke svojoj kćeri Nives. "Danas je u HR saboru govorila jedna osoba koja je nešto malo starija od tebe. Oko tri godine. Dok je ona 'bježala' iz Knina iz Hrvatske koju je njen ćaća toliko mrzio da je i svoje dijete doveo do pogibelji, skoro odveo u smrt"

Da bi se shvatila izjava Hrvoja Zovka, predsjednika Hrvatskog novinarskog društva kojemu sam svojedobno bio član o "crvenim Kmerima" iz Domovinskog pokreta koji su po njegovim riječima uputili "prijetnju" glasilu Srpskog narodnog vijeća "Novostima", ali i javnim medijima HRT-u i Hini treba podsjetiti da je to tzv. Hrvatsko novinarsko društvo medijski dio jugosrpske hibridne agresije u mirnodopskim uvjetima na Republiku Hrvatske i hrvatski narod.

Licemjerje, dvostruki kriteriji i diskriminacija žrtava, karakteristika su komemoracije u Jasenovcu. Žrtve se multiplicira i diskriminira ideološki bez imalo suosjećanja i pravednosti.

Na zahtjev Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) , danas je u Zagrebu uhićen bivši pomoćnik ministra u Ministarstvu kulture i medija, sada Glavni konzervator u Upravi za zaštitu kulturne baštine, zbog sumnje na korupciju, i to u sklopu istrage na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Predrag Peđa Mišić: “Generale, oprosti mi, ali neću ti upaliti svijeću” –  Jabuka.tv

Šef HDZ-a je pak htio razgovarati o podjeli ministarstva, no Domovinci tu temu nisu htjeli ni počinjati sve dok se ne riješi pitanje SDSS-a. Ipak, kako Dnevno.hr doznaje iz izvora bliskih DP-u, predložili su da ministar branitelja bude Predrag Mišić, koji se kao nezavisni našao na listi Domovinskog pokreta našao u IX. Izbornoj jedinici na 3. mjestu, kako bi pokazali kako nemaju ništa protiv srpskog naroda.

Bartulica: Zašto Pupovac nije u Okučanima? DP ne odustaje od ključnih  načela - Kamenjar

To ćemo sve vidjeti, ne mogu više govoriti o detaljima pregovora, ali što se tiče predstavnika manjina, imam jedno pitanje za Milorada Pupovca. Kad već služi hrvatskoj državi, postavlja se pitanje zašto nije s nama danas. Ovo su bili presudni dani u novijoj hrvatskoj povijesti i mislim da je svim hrvatskim političarima, bez obzira kako gledali svoju budućnost i ulogu, mjesto ovdje

Migranti nemaju što raditi u BiH » Čapljina | Čapljinska mreža

Broj migranata koji su ilegalno ušli u BiH u prva dva mjeseca ove godine veći je za skoro 70 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, upozorio je tamošnji ravnatelj Granične policije i najavio zajedničke aktivnosti sa Srbijom kako bi se spriječilo krijumčarenje ljudi.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form