Dok se politički protivnici međusobno optužuju za ekstremizam, raste broj onih koji smatraju da Hrvatska treba jasniju politiku prema vlastitom identitetu, jeziku, kulturi, demografiji i gospodarskoj samostalnosti.

Dr. Gordan Akrap u emisiji Marka Juriča Podcast Velebit  iznio je jednu od težih i provokativnijih tvrdnji u javnom prostoru posljednjih godina: da se njegova baka i cijela njegova obitelj, koja se nikada nije maknula iz Voštana kraj Sinja, nalazi na popisu žrtava logora Jasenovac.

Novo uređenje biciklističke staze u Ulici grada Mainza, na dionici između Grahorove i Cankareve ulice, izazvalo je val opravdanog ogorčenja javnosti, a manjkavost projekta javno je razotkrila arhitektica i ekonomistica Marina Pavković. Ona je na društvenim mrežama objavila fotografiju na kojoj se jasno vidi kako je dvosmjerna biciklistička staza bezobzirno iscrtana preko najvećeg dijela nogostupa

Korupcija, Pupovac, Istanbulska konvencija, opstrukcija referendumskih inicijativa, demografija, legalizacija prijevare birača, stvari su koje prve padaju na pamet…

Dok tinjajući sukobi između građana zapadnih zemalja i zapadnih vlada u sljedećih nekoliko godina budu dosezali točku ključanja, nikada ne smijemo zaboraviti kako smo došli do te točke: izabrani dužnosnici i nesmjenjivi birokrati koji zauzimaju stalne administrativne položaje odbili su poštovati želje građana koje navodno predstavljaju i kojima služe.

"Hrvatska desnica u Hrvatskoj ne postoji", jasan je Hebrang. "Hrvatska ljevica u posljednjih 20-ak godina, od 2000., oduzela je desnici sve ono što je potrebno da budeš u vrhu politike. To su prije svega financije. Od neokomunističkih vlada koje su od 2000. godine vodili Hrvatsku imate iste takve ministre financija, čelnike nacionalne banke... U hrvatskim financijama nema niti jedan desničar", objasnio je.

Iako je Hormuz i dalje nezamjenjiv za mnoge zemlje regije, dvije države već godinama ulažu u infrastrukturu koja omogućuje izvoz bez prolaska kroz taj prolaz – Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Odlaskom Zlatka Dalića završava najuspješnije hrvatskoga nogometa. Devet godina na klupi reprezentacije donijelo je Hrvatskoj svjetsko srebro, svjetsku broncu i srebro u Ligi nacija, ali i nešto što se ne može izmjeriti medaljama: obnovljenu vjeru da se i mala država može ravnopravno nositi s nogometnim velesilama.

U Hrvatskoj se s posebnom tugom i poštovanjem čuva uspomena na djecu koja su izgubila živote tijekom Domovinskog rata. Prema službenim podacima, u razdoblju od 1991. do 1995. godine poginulo je ili je ubijeno 402 djece, više od 1.200 ih je ranjeno, a više od stotinu ostalo je trajni ratni invalidi.

Postoje ljudi koji su veliko okupljanje hrvatske mladosti u Zagrebu, na Hipodromu prošle godine, razumjeli kao veliku priliku za oblikovanje nove slike o dimenzijama 'hrvatske opasnosti'. Iako su se neutemeljeni prikazi o navodnom hrvatskom ekstremističkom nacionalizmu, postupno raspadali, jer je život polako rušio mnoge konstrukcije srpsko-komunističkih laži