HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić Ćipe na Facebooku je prozvao novinara Zorana Šprajca.

"Gospodine Šprajc, zbog čega me mrzite? Kako Vam se da s mržnjom lijegati i ustajati? Pa to je pakao. Ja to ne bih mogao. I baš mi je žao što ste u tome. Ali ja, koji sam se susretao i s krajnje suludim vrstama mržnje, svejedno se pitam: zašto?

FOTO Državi na rubu Europe prijeti građanski rat: Nasilni neredi na  ulicama, građani izazvali totalni kaos | Večernji.hr

Europa u građanskom ratu više nije rubna ideja, upozorilo je nekoliko stručnjaka u Europskom parlamentu (EP) krajem ožujka, navodeći da rastuće napetosti diljem kontinenta počinju nalikovati uvjetima kakvi su viđeni prije prijašnjih izbijanja nasilja.

Zašto se šuti o partizanskim logorima smrti? - Cronika

Zanimljivo je da se rijetki bave koncentracijskim i drugim logorima Titovih partizana u II. svjetskom ratu, ali i nakon njega! O njima se ne uči u školama, iako postoje i knjige, koje dokazuju da ih je bilo. O njima se ne snimaju ni filmovi. Zašto? (A svi se, tobože, zalažu za istinu.)

Da je travanj, znam po tome što Mak i Tor pasu travu. Kažu neki da to nije dobro za životinje poput njih, nisu ovce ni krave, ali ja sam nakon dugoga znanstvenog istraživanja zaključio da moji ljubimci jedu samo jednu vrst trave, tko zna kako se zove, duga je, visoka, valjda ima ljekovita svojstva.

Marin - BOŽO KELAVA – TORCIDAŠ KOJEG NISU USPJELI SLOMITI‼️ Postoje priče  koje se teško čitaju, a još teže zaboravljaju. Jedna od njih je priča o  Boži Kelavi, dragovoljcu iz Vođinaca, čovjeku

On je jedan od mnogih hrvatskih branitelja i civila koji su umrli od posljedica zvjerskog mučenja, batinanja i torture u srpskim koncentracijskim logorima.

Dok mi gradimo "europsku budućnost", usred Knina i Dinare se otvoreno slavi agresija, maše zastavama paradržave i poručuje "Bude brzo". Fascinantno je s kojom mirnoćom naša vlast promatra ove "turističke aktivnosti".

Plenković se sastao s Orbanovim protivnikom na izborima, otkrio o čemu su  razgovarali - Net.hr

Nakon 16 godina vladavine Viktora Orbana i njegove stranke Fidesz mađarsko biračko tijelo je uvjerljivom većinom glasovalo za radikalne političke promjene koje je najavio sa svojom strankom Tisza nova ikona mađarske političke scene Peter Magyar. Viktoru Orbanu i njegovoj suverenističkoj politici, osobito prema Bruxellesu nisu pomogli ni podrške Moskve i Washingtona.

Kako se Tomašević odnosi prema Hodu za život i kako besramno traži stalna pojašnjenja tko će se pojaviti na pozornici, sve više izgleda kao oblik zastrašivanja i maltretiranja ljudi s kojima se ne slaže.

Nakon što je odvjetnik Luka Mišetić na svom X profilu razotkrio laži ‘povjesničara’ Eugena Jakovčića o tome da je MKSJ ustanovio da je za zločin u Ahmićima odgovoran politički i vojni vrh RH, Jakovčić, shvativši da je ‘stjeran u kut’, sada s novom objavom pokušava ‘zamutiti vodu’, iznoseći argument protiv hrvatskog vodstva.

Tomislav Tomašević ovime dobiva značajnu moć odlučivanja tko i kako može dobiti javnu površinu za svoje manifestacije. Zanimljivo je da se nekoliko odredbi u prijedlogu oslanja na formulaciju da se određene odluke mogu donositi ako su “u interesu Grada Zagreba”.

Jama Gluvuša u Ogorju krije stotinu žrtava (Jedna žrtva preživjela i izašla iz jame, ubili su ga kao psa!)

JAMA GLUVUŠA U OGORJU KRIJE STOTINU ŽRTAVA (Jedna žrtva preživjela i izašla  iz jame, ubili su ga kao psa!) | komunistickizlocini.net

U Jamu Gluvuša u Ogorju 16.09.1944. godine, partizani tvorci Titove diktatorske komunističke Jugoslavije su bacilli prema procjenama oko 100 ljudi. Bile su to užasne smrti žrtava koje su partizani žive bacali u jamu, gdje su se tijela žrtava prilikom pada doslovce smrskala o kamene rubove jame. Jama Gluvuša se nalazi u blizini zaseoka Leskuri u Ogorju u općini Muć 40-tak kilometara od Splita.

Add a comment

Opširnije...

Babićeva je poezija „uskrsnula“, a mrtvoga tijela dr. Šretera još nema

Mirotvorac dr. Ivan Šreter – otmica i ubojstvo - Braniteljski

Nije nevolja u tom što je „Fraktura“, taj PPD hrvatskoga izdavaštva, objavila zbirku izabranih pjesama Gorana Babića „Živeći s Caligulom“, jer nisu knjige koncerti pa da se zabranjuju u suvremenoj Hrvatskoj. Nevolja je ove priče u perfidnoj zapakiranosti Babićeva djela, kao da u Lijepoj Našoj žive isključivo ribice kratkoročne memorije, što se, nažalost, često i potvrđuje.

Add a comment

Opširnije...

Vjerujete da se sam ubio?

Naime, M.A. je bio svjedok Tužiteljstva BiH u slučaju protiv ključnih aktera etničkog čišćenja i progona Hrvata iz Bugojna - Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije RBiH. Dan prije nego što je trebao otkriti lokacije s tijelima hrvatskih logoraša Bugojna koje su nasilno odvedeni, M.A. je navodno odlučio okončati vlastiti život.

Add a comment

Opširnije...

Strašni zločini počinjeni pod crvenom zvijezdom

Što povezuje Travnik, Zagreb i Vukovar? Isti krvavi rukopis partizana i četnika kojima su bolnice i ranjenici uvijek bili meta

Proteklih dana cijela Hrvatska s tugom, ali i ponosom, prisjetila se vukovarskih branitelja, čija žrtva je trajno utkana u slobodnu i nezavisnu Hrvatsku.

Add a comment

Opširnije...

Mlinarić: Moj brat

Može biti slika sljedećeg: Jedna osoba

Kraj se bliži. To znamo svi. Svjesni smo da nas čeka pakao kada uđu zvijeri u odorama JNA i četnika. Puno smo ih namučili da bi očekivali bombone.

Add a comment

Opširnije...

Mlinarić: Moj povratak u Vukovar

Može biti slika sljedećeg: silos

Moj prvi dolazak u Vukovar zbio se 1998. godine. Sjećam se svega, kao da je bilo jučer. Kako smo se približavali Vukovaru tako mi je srce sve jače udaralo u grudima kao da hoće izletjeti van. Strašne emocije.

Add a comment

Opširnije...

Mlinarić: Priča o Sabriju

Sabri je bio Albanac koji je nesretnim spletom okolnosti, ni kriv ni dužan, postao logoraš. On nije imao veze niti sa Vukovarom niti sa ratoma ali je zaglibio sa nama i dijelio par mjeseci našu gorku sudbinu.

Add a comment

Opširnije...

Login Form