HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Novinarka RTL-a Danka Derifaj, provalnica u Thompsonov dom, koju je Dorh u Splitu upravo optužio za počinjenje kaznenog djela narušavanja nepovredivosti doma, zaslužila je ne samo zatvorsku kaznu, nego i izgon iz novinarske profesije.

Zbog aktualne rasprava oko pozdrava ZDS i prijedloga javne pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter da treba donijeti novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira kako bi se se spriječila glorifikacija ustaštva i relativizacija karaktera NDH, javnoj pravobraniteljici smo postavili pitanje uključuje li njen prijedlog  sankcioniranje zvijezde petokrake.

Zdenko Prelec on X: "Ako Danka Derifaj misli da je ovo normalno,da nije  smetanje posjeda ili kazneno djelo nepovredivosti doma onda se nema zbog  čega brinuti. Jer inače,ovo su kod provala sasvim

Na primjer, poput drumskih razbojnika možeš upasti u tuđe dvorište, povrijediti nepovrjedivost doma, ako naiđeš na bazen možeš se i okupati, možeš, ako si kojim slučajem gladan, isprazniti mu frižider, popiti svu rakiju. Ma svašta možeš s iskaznicom HND-a, a pritom ti se živo fućka jesu li unutra djeca ili nisu.

DAVORIN KARAČIĆ | Večernji.hr

Thompsonov odjvetnik Davorin Karačić na svom Facebook profilu osvrnuo se na hajku koju najpopularniji pjevač proživljava već desetljećima, a koja se intenzivirala ovih dana, prvo povodom koncerata u Zagrebu i Sinju, a sada i uslijed podizanja optužnice protiv novinarke Danke Derifaj koja mu je 2021. provalila na terasu, tobože „radeći svoj posao“.

Nametanje stigme ustaštva hrvatskom narodu je neprestana mantra YU AGITPROPA, Jugoslavena i velikosrba od 90-tih godina do danas! 

Svako  hrvatstvo,  njima je ustaštvo.

DAVORIN KARAČIĆ | Večernji.hr

Pozivanje Derifaj da je upad na tuđu terasu bio u interesu javnosti, Karačić direktno odbacuje. ”Ma kakav javni interes?! Ne može javni interes biti jači od kaznenog zakona. Javni interes jest pisati o tome, no javni interes nije činjenje kaznenog djela.

Vješala (The Gallows) - Film - MojTV

Kada zlostavljač dobije nisku kaznu ili čak rad za opće dobro, dijete dobiva poruku: „Ono što se tebi dogodilo nije strašno.“ To može biti jednako traumatično kao i samo zlostavljanje. Počinje se osjećati krivim što se uopće loše osjeća, što traži pravdu. To je opasno jer dodatno nagriza njihovo samopouzdanje i vrijednost.

Psihijatar Herman Vukušić: Zašto će na današnjoj paradi prešutjeti nešto  jako važno - Teleskop

Nevjerojatno je koliko pojedine perjanice hrvatskog “novinarstva” misle da mi, građani ove zemlje, imamo pamćenje kao amebe. Sada im je, kada pravosuđe napokon nije pod višegodišnjim utjecajem Onoga čije ime ne spominjemo

Hrvatski tjednik - Najnovije i najčitanije vijesti - Index.hr

Najezda elektroničkih medija i likvidacija papirnatoga života časopisa i novina ima svoje dobre strane: sjediš u kućnom haljetku i listaš po malom zaslonu, odabireš tekstove srodnih duhova i duša, preskačeš glupane i mrzitelje tvojega domovinskoga prostora.

 

“Ako HOS (kao vojska i sve druge vojne organizacije koje priznanjem RH pripadaju jednom jedinstvu) nije sudjelovao u Oluji, onda po tome nisu ni Škverani, ni Podravčani, ni Jugoplastičari i još brojni drugi. Pitam Nazora, nije li ga sram? Bolje bi mu bilo da počne studirati budućnost.”

Tragom dr. Ivana Šretera (6)

Da se ne zaboravi: 18. kolovoza 1991. – Otet doktor Ivan Šreter | Kamenjar

Zaborav je vjerojatno najveća kazna. Katkad je potrebno poduzeti korak više da se upamti. Zato sjećanje na dr. Ivana Šretera zorno živi i putem natječaja časopisa „Jezik“ za najbolju novu hrvatsku riječ. Nagrada s njegovim imenom dodjeljuje se o Danima hrvatskoga jezika u ožujku.

Add a comment

Opširnije...

Penava: ‘S interesom Vukovara se neće igrati dok god sam ja gradonačelnik’

Jutarnji list - VUKOVAR OBLIJEPLJEN PLAKATIMA, IZRUGUJU SE HDZ-ovcu PENAVI  On za sve optužuje SDP: 'Nismo mi, ali baš nam je to simpatično'

Teško je govoriti u egzaktnim omjerima, ali između 5 i 7 tisuća ljudi je popisano kojih nije trebalo biti. Tijekom svih ovih godina, govorio sam, različiti su podaci i već sam spominjao onaj podatak koji se nadovezuje izravno na MUP-ovu evidenciju prebivališta i evidenciju državne uprave o djeci koja ispunjavaju uvjet za upis u prvi razred osnovne škole gdje je nama umjesto 320 učenika, 1. razred oš upisalo njih 240 što znači da je okruglo 40% djece nedostajalo. 

Add a comment

Opširnije...

Tragom dr. Ivana Šretera (5)

VIDEO) Gdje su posmrtni ostatci dr. Ivana Šretera, čija je sudbina i danas  obavijena velom tajne? - Portal Dnevnih Novosti

Svaki mu je čovjek pod kapom nebeskom bio jednak

Ako se izuzmu roditelji Danica i Josip te sestre Vera i Ankica, dr. Anđelka Gajšak Špančić (rođena 6. travnja 1949. u Pakracu) najbolje je poznavala dr. Ivana Šretera. Odrasli su zajedno na istim pakračkim ulicama, a poslije i oboje radili u lipičkoj bolnici.

Add a comment

Opširnije...

Industrija smrti likvidirala je 59.000 ljudi u dva mjeseca!

Agenti Ozne, od oslobođenja Beograda do kraja 1944., likvidirali su desetke tisuća građana Srbije, bez suda, valjanih dokaza i svjedoka, po nahođenju revolucije. Kako ekspresni nasljednici Ozne otkrivaju – Udba, DB, BIA i danas slijede neke tragove “slavne prakse” u svom ratu u ogledalu s narodnim neprijateljima.

Add a comment

Opširnije...

Tragom dr. Ivana Šretera (4)

Što povezuje Pupovca i ubijenog hrvatskog liječnika dr. Ivana Šretera

Žao mi je što Ivica nije doživio postati suprugom i ocem

Lako se uz dobru volju dogovorio susret s Vitomirom Šreterom, prigodom dolaska na Nacionalni dan mirotvorstva 18. kolovoza u Pakracu. Razgovarali smo u kultnoj „Škorpiji“, danas s inozemnim imenom na pročelju, ali riječ je o kafiću koji za sve stanovnike Pakraca ima samo jedno ime.

Add a comment

Opširnije...

Tragom dr. Ivana Šretera (3)

18. kolovoza 1991. otet dr. Ivan Šreter – mirotvorac i jedan od vođa Hrvata  zapadne Slavonije – narod.hr

U deset nastavaka donosimo priloge o najviše pozicioniranom hrvatskom dužnosniku ubijenom u Domovinskom ratu, pakračkom liječniku dr. Ivanu Šreteru (1951. – 1991.), o tridesetoj obljetnici njegove otmice na barikadi u Kukunjevcu (18. kolovoza 1991.) i ususret 70. obljetnici rođenja (22. prosinca 1951.). Njegovo tijelo još nije pronađeno.

Add a comment

Opširnije...

Login Form