Alarmantne prognoze za Hrvatsku
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 05 Svibanj 2025 18:06
Demografska kriza u Hrvatskoj poprima dramatične razmjere. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, do kraja 21. stoljeća broj stanovnika Hrvatske mogao bi pasti s nešto više od 3,8 milijuna na ispod 2 milijuna. To bi značilo da će se Hrvatska praktički prepoloviti – gubitak koji prijeti ne samo gospodarstvu, već i samoj održivosti države.
Glavni uzroci ovakvog pada navodno su negativan prirodni prirast, iseljavanje radno sposobnog stanovništva te izrazito staro demografsko tijelo. Hrvatska već sada ima više umirovljenika nego radnika, a škole i rodilišta zatvaraju se brže nego ikada. Iako ovaj fenomen pogađa cijeli Balkan, Hrvatska je među najpogođenijima. Iz godine u godinu bilježi se pad broja novorođenih i porast iseljenih, prvenstveno mladih i visokoobrazovanih. Najčešće destinacije su Njemačka, Irska i Austrija.
Usporedbe radi, dok se očekuje da će Bosna i Hercegovina pasti s tri milijuna na tek oko milijun i pol stanovnika do 2100. godine, Slovenija će, premda također u padu, ostati demografski stabilnija – i po prvi put imati više stanovnika od BiH. U Hrvatskoj se već sada osjećaju posljedice. Cijele regije, osobito u Slavoniji, Lici i Dalmatinskoj zagori, gotovo su ispražnjene. Nekadašnja sela danas su bez mladih, a općine i gradovi sve teže održavaju osnovne usluge.
Godinama ‘demografske mjere’
Vlada pokušava različitim poticajima – financijskim nagradama za rođenje djece, subvencijama za mlade obitelji, te projektima za povratak iseljenika – ali rezultati su još uvijek daleko od potrebnog preokreta.
Demografi upozoravaju da će, ne zaustavi li se ovaj trend, Hrvatska ući u fazu demografske spirale iz koje više nema povratka. Manje ljudi znači manju potrošnju, slabiju radnu snagu, smanjeni BDP i manje mirovinskih doprinosa.
Poseban izazov predstavlja i prazan prostor – ruralna područja već sada propadaju, a očekuje se da će cijele regije ostati bez ijednog stalnog stanovnika. Za razliku od Hrvatske, Slovenija provodi sustavniju politiku demografske obnove – od zapošljavanja stranih radnika do aktivne migracijske politike, a uz to bilježi manji intenzitet iseljavanja.
Kao u doba Velikog rata
Ako se ovakvi trendovi nastave, Hrvatska će za nekoliko desetljeća imati isti broj stanovnika kao i prije Prvoga svjetskog rata – unatoč tehnološkom napretku i članstvu u Europskoj uniji.
Ono što posebno zabrinjava jest pasivnost politike i šire javnosti – unatoč brojnim upozorenjima, nacionalna strategija demografske revitalizacije i dalje ostaje više deklarativna nego konkretna.
Ne radi se samo o brojkama. Radi se o opstanku zajednica, jezika, kulture i načina života. Ako Hrvatska želi budućnost, mora odmah djelovati.
dnevno.hr
