Ako ne reagiramo, migracije će zauvijek promijeniti Hrvatsku
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 06 Lipanj 2025 17:01
Demograf Tado Jurić upozorava da Hrvatska ulazi u novu eru migracija bez jasne strategije integracije, dok domaći studenti sve češće osjećaju pritisak zbog strane radne snage. Uz tisuće izbjeglica i radnika iz inozemstva, Jurić ističe kako je nužno otvoriti javnu raspravu o dugoročnim posljedicama i pronaći ravnotežu između potreba tržišta rada i očuvanja društvene kohezije.
Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta ističe kako u Hrvatskoj trenutno boravi između 22 i 26 tisuća izbjeglica iz Ukrajine, od kojih su većina žene i djeca, dok muškarci čine 17 posto. Država im po kućanstvu isplaćuje oko 500 eura mjesečno za smještaj i režije, a imaju pravo na rad i oko 8.000 ih je zaposleno. Zanimljivo je da većina Ukrajinaca nakon godinu dana dobro govori hrvatski, što nije slučaj s migrantima iz drugih dijelova svijeta.
Strani radnici neće otići – oni žele ostati
Jurić u Briefingu Jutarnjeg lista upozorava da integracija nije samo pitanje jezika, navodeći primjer Francuske gdje većina doseljenika iz sjeverne Afrike govori francuski, ali se nisu integrirali. Smatra da Hrvatska još uvijek nema jasnu predodžbu o tome kako izgleda uspješna integracija. Iako se često misli da će većina izbjeglica i stranih radnika ubrzo otići, istraživanja pokazuju da 80 posto njih želi ostati, a čak 96 posto tražitelja azila i ukrajinskih izbjeglica želi hrvatsko državljanstvo. Tijekom 2023. i 2024. azil je zatražilo oko 100.000 ljudi, no službeni podaci govore samo o 600 do 700 odobrenih azila godišnje, dok nije poznato koliko ih trenutačno boravi ili radi u Hrvatskoj.
Ističe da tražitelji azila mogu raditi za 600 eura mjesečno, što je znatno manje od onoga što bi prihvatili domaći studenti. Studenti se žale da su izgurani s tržišta rada, posebno u poslovima dostave hrane, gdje sumnjaju da aplikacije poput Wolta, Bolta ili Ubera diskriminiraju hrvatska prezimena, iako nema uvida u algoritme tih platformi. U Francuskoj su, primjerice, studentima omogućili da za sezonske poslove ne plaćaju doprinose, dok su u Hrvatskoj poslodavci radije zaposlili strance nego povećali plaće domaćima.
Jurić: Bez kvalitetne strategije integracije prijeti opasnost od stvaranja geta
Jurić upozorava da, ako se Hrvatska otvori migracijama, mora biti svjesna da će većina tih ljudi ostati zauvijek. Statistike pokazuju da se globalno samo 15 posto migranata vraća u matičnu zemlju, dok 85 posto ostaje, a na svakih sto useljenih dolazi još 33 člana obitelji. Ako se ne razvije kvalitetna strategija integracije, prijeti opasnost od stvaranja geta. Hrvatska, za razliku od drugih zapadnih zemalja, nema jasne migracijske i integracijske politike.
Sve zapadne članice EU od stranaca zahtijevaju znanje jezika i ne primaju ih bez kriterija. Jurić navodi da Hrvatska uvozi 25 puta više radnika s drugih kontinenata po glavi stanovnika nego Njemačka, a polovica stranih radnika dolazi izvan Europe. Upozorava i na moguće dugoročne posljedice, poput povećanja broja djece u školama koja ne govore hrvatski, te ističe kako bi bilo korisno barem prikupiti osnovne podatke o religiji i namjerama novih radnika i tražitelja azila.
Na kraju, Jurić zaključuje da je nužno otvoriti javnu raspravu o migracijskim izazovima, kako bi se smanjila radikalizacija i pronašli načini suživota. Također, ističe da Hrvatska godišnje izdvaja tek 75 centi po useljeniku za učenje jezika, dok Njemačka izdvaja 5000 eura, te naglašava da su i tražitelji azila i Ukrajinci izjavili da se u Hrvatskoj osjećaju dobrodošlo, ali da uzroke njihove teške situacije treba tražiti u globalnoj nejednakosti i politici velikih sila.
