Šarić: Nakaradnu Zakladu ‘Kultura nova’ treba ukinuti, uglavnom financira – bezvezarije
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 04 Srpanj 2025 13:06
Grad Zagreb na čelu s Tomaševićem i Ministarstvo kulture i medija Obuljen Koržinek (Demokršćani) uz Europsku uniju glavni su financijeri udruga koje se bave proizvodnjom kulturnog smeća čiji su autori netalentirani i duhovno siromašni te slijedom toga i sviraju na smeću, izlažu smeće, izvrću se po podu, cvile, sikću, režu se nožem, skidaju goli, pljuju na ogledalo i plešu poput opsjednutih osoba.
Jedna udruga je i duboko zaglibila u sotonizam, što su primijetili naši čitatelji, a vijest je stigla i do biskupa. Međutim, ne možemo kriviti udrugare što u nedostatku talenta i radnih navika uzimaju novac koji im se donosi na pladnju. Institucije im to omogućuju. Grad Zagreb je pod vlašću Možemo, ali državu vode demokršćani, kažu mi, stoga na tom polju možda i možemo rezati? Za početak, prvi i najlogičniji potez je ukinuti – Zakladu “Kultura nova”.
Ta beskorisna institucija društvu ništa ne doprinosi. Štoviše, šteti. Ona rasipa novac na bezvezarije. Naravno, svaka nova institucija zapošljava i ljude koji potom egzistiraju na teret proračuna umjesto da su na tržištu rada. Kada ne bismo imali toliki višak zaposlenih u državnoj upravi, po raznim agencijama i suvišnim uredima, niti jedan strani radnik nam ne bi bio potreban. No to je sada druga priča. Da skratim, osim ukidanja Zaklade “Kultura nova”, Hrvatskoj su potrebna i masovna otpuštanja u javnom sektoru.
Zakladu je ‘nažicao’ i Teodor Celakoski
Kontroverzna Zaklada osnovana je na samu inicijativu udrugara i samoprozvanih umjetnika uvjerenih u svoju neizmjernu važnost za (hrvatsku) kulturu i društvo. Mnogi ne znaju, no jedan od inicijatora Zaklade bio je i Teodor Celakoski, Udrugar br. 1 u državi.
Celakoski je čitav život posvetio osnivanju i iniciranju raznih udruga, mreža udruga i javnih institucija, pa tako i Zaklade.
Povezan je s nizom udruga koje primaju novac iz proračuna Grada Zagreba, Ivane Turudiću.
Pitam se, koliko je već porezne obveznike koštao „rad“ Celakoskog u civilnom sektoru? Koliki su milijuni i kuna i eura već bačeni na bezvezarije zahvaljujući lobiranju ovog Tomaševićevog „čovjeka iz sjene“ unazad 20 godina, otkako je Teo završio filozofiju i komparativnu književnost te počeo doprinositi društvu?
Na stranicama Zaklade stoji kako je ona rezultat „uspješne višegodišnje inicijative organizacija civilnog društva koje su zagovarale osnivanje posebne zaklade za civilni sektor u kulturi“. U prijevodu, udrugari su od države žicali novac. I dobili su ga. Hvala, Teo! U prvoj godini Milanovićeve vlade, 2011. godine Zaklada je počela prosipati naš novac na kulturno smeće.
Zakladu vodi performer Mesek
Naime, ona djeluje pod Ministarstvom kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, omiljene Plenkovićeve ministrice. Udrugari su postali toliko gladni da su morali dobiti svoj vlastiti švedski stol. A tko grabi sa tog stola? Tko drugi nego gotovo sve udruge s popisa „Izvješća o dodjeli proračunskih sredstava Grada Zagreba udrugama povezanim sa strankom Možemo u 2024. godini“.
Kao i u slučaju Tomaševićevih kulturnih vijeća, tko će dobiti novac odlučuju ljubitelji udrugara i performeri, odnosno “kulturnjaci”. Jedan od njih je i Ivan Mesek, izbor demokršćana za ravnatelja Zaklade. Identificira se i kao multimedijalni umjetnik. Jedan od njegovih zapaženijih performansa dogodio se 2023. kada je kao kustos omiškog festivala počastio građane svojim golim tijelom na ležaljci. Kako hrabro, inovativno i prije svega inspirativno! Goli Mesek! Zaplješćimo! Umjetnost!
Kome Mesek putem Zaklade dijeli novac? Očekivano, pri vrhu se nalazi udruga Domino koja u Zagrebu svlači argentinske transvestite. Love ima i za domaće transvestite iz udruge Flamingo. Na čitavoj „nezavisnoj kulturnoj sceni“, takozvane „drag kraljice“ predstavljaju samo dno kontejnera umjetnosti koju obožavaju možemovci i demokršćani.
Budući da se Mesek u svojim pedesetim godinama voli skidati u javnosti, ne čudi da novac redovito uplaćuje splitskoj udruzi QueerANarchive koja istražuje seksualne navike starijih homoseksualaca. Inače, ova je udruga dio mreže Klubtura koju je osnivao Celakoski. Veliku je paučinu oko sebe isprepleo naš Teo.
Zaklada financira iste udruge kao i Tomašević
Nadalje, na platnom spisku Zaklade su i antikapitalističke udruge BLOK, Attack, Rundekov CARGO, Devčićev subverzivni Bijeli val, UIII gospođe Leboš, one što bi palila crkve i GLASA ZA MOŽEMO…
Ninin ravnatelj Zaklade financira i Centar za ženske studije čije je temelje udarila Rada Borić; Format C čiji osnivač čita svinjama (i to je umjetnost!); udrugu WHW koja proučava ideologiju odrasta i čija članica hodočasti na prosvjede srbijanskih studenata; vrištalicu, štrajkašicu za Gazu i milovanu Jugoslavenku Selmu Banich; glasilo udrugara – portal Kulturpunkt; feministički Voxfeminae.net udruge K-zona koju je osnovala Noah Kraljević, akterica afere Zambija i članica Možemo; LOFT – “lutkarsku organizaciju koju fakat trebamo”, a sasvim slučajno za nju radi članica Možemo; Multimedijalni institut Celakoskog (opet on); Buljevićkin Kulturtreger (i ona je iz Možemo); virtuoza na smeću Damira Bartola Indoša; braću Sinkauz koja navija za Možemo i također sasvim slučajno za svoj bend prima naše euriće; i tako dalje i tako dalje…
Članovi kulturnih vijeća podobni su gradskoj vlasti i nerijetko uključeni u rad ili bliski udrugama kojima odobravaju sredstva iz proračuna.
Nećete vjerovati, ali proračun Zaklade “Kultura nova” drastično je porastao u vrlo kratkom razdoblju. U 2023. godini za kulturno smeće Zaklada je na raspolaganju imala u vjetar baciti nešto više od 2.800.000 eura. Godinu dana kasnije, prihodi su se povećali na 3.339.423 eura. U 2025. Zaklada planira u smeće baciti 3.660.132 eura. Neka cvjeta stotinu cvjetova za naše udrugare!
Kraci državne birokracije ne odsijecaju se tako lako
Ranije sam pisao kako postoji niz suvišnih državnih institucija koje treba ukinuti, poput Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Lobiranje kod vlasti dovelo je do privilegije za ovu skupinu, a potom se ta privilegija pretvorila u “pravo”. Naš novac prosipa se na toliko mjesta, a da toga šira javnost nije ni svjesna. Mnoge te besmislene institucije, tobože kulturne, postale su svete krave hrvatske birokracije. Ništa protiv njih ne smiješ reći!
Tko ima pravo na javni novac? Koja od gore navedenih udruga mora imati pristup našem novcu? Koje državne institucije moraju postojati? Smiju li se one ukidati? Zašto se ne bi ukidale? Što mi u ovom konkretnom slučaju kao društvo imamo od Zaklade “Kultura nova”? Ona je nastala kao rezultat lobiranja udrugara koji su zaželjeli živjeti na račun poreznih obveznika baveći se vlastitim kulturnim smećem. Možemo li i mi “nažicati” vlast da prekine financirati smeće?
Ukidanje Zaklade toliko bi dobrih posljedica donijelo svima. Za početak, proračun bi bio puniji. Zaposlenici suvišne institucije možda bi pronašli posao negdje gdje su zbilja potrebni. Udrugari bi ostali bez dijela prihoda, što bi ih također potaknulo da se prime pravog posla. Možda bi počeli i nešto lijepo raditi u umjetnosti kako bi privukli donacije? Svi bismo profitirali kada bi ovu nakaradnu Zakladu poslali na, kako se kaže, smetlište povijesti.
No svi vrlo dobro znamo da se kraci državne birokracije ne odsijecaju tako lako. Međutim, vrijedi probati. Za početak, javnosti treba pokazati o kojem se kraku radi i koliko je on bolestan i zagađuje društvo. Možda i mi uspijemo nešto izlobirati ili “nažicati”. Ne tražimo puno. Samo da se ne financira kulturno smeće.
