Rođenje etnobiznisa: Kako je Ivo Sanader uveo Pupovca i SDSS u vlast
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 10 Kolovoz 2025 13:06
Možemo reći kako su i Plenković i Sanader imali gotovo identičan odnos s Pupovcem, lišen ideologije i od uzajamne koristi.
Tome treba dodati i činjenicu da Srbi u Hrvatskoj u većini ne glasaju za SDSS, što dodatno potvrđuje tezu Ive Josipovića o Miloradu Pupovcu kao „etnobiznismenu“. Oko 10% Srba glasalo je na izborima 2024. za listu SDSS-a!
Odnos bivšeg premijera Ive Sanadera (HDZ) i Milorada Pupovca (SDSS) bio je pragmatičan politički savez, oblikovan okolnostima ranih 2000-ih, kada je Sanader preuzimao HDZ i nastojao ga usmjeriti prema “proeuropskom” putu. HDZ nakon Tuđmana bio je pod velikim pritiskom međunarodne zajednice da poboljša prava manjina i ubrza pristupne pregovore s EU i NATO-om, što korespondira s progonom generala Gotovine, Markača i Čermaka. Bio je to početak uzleta Pupovca koji je na krilima detuđmanizacije izgradio svoje „poslovno carstvo“, ono što će bivši predsjednik Ivo Josipović nazvati – etnobiznisom.
SDSS (Samostalna demokratska srpska stranka), predvođen Pupovcem, predstavljao je tada političkog predstavnika za zastupanje srpske manjine u Hrvatskoj nakon rata, s naglaskom na povratak izbjeglica, rješavanje imovinskih i statusnih prava te uključivanje Srba u institucije države.
Kako je SDSS ušao u vladu?
Nakon poraza HDZ-a 2000., Sanader postaje predsjednik stranke i kreće u “europsko” pozicioniranje. Na parlamentarnim izborima 2003. HDZ je pobijedio, ali nije imao apsolutnu većinu. Osvojio je 66 mandata (od 151), nedovoljno za samostalnu većinu. SDSS temeljem lošeg izbornog zakona dobiva tri zajamčena manjinska mandata za srpsku manjinu.
Sanader je, umjesto oslanjanja samo na desnicu, sklopio koalicijski sporazum sa SDSS-om. Taj dogovor je bio iznenađenje za mnoge glasače HDZ-a jer je stranka dotad bila u velikom sukobu sa SDSS-om i srpskim političkim predstavnicima.
Pupovac je podržao Sanaderovu vladu u Saboru, a SDSS je dobio mjesta državnih tajnika i druge pozicije u administraciji. I tako je sve počelo…
Od Sanadera do Plenkovića
Sporazum između HDZ-a i SDSS-a, Sanadera i Pupovca, uključivao je: nastavak povratka izbjeglica, obnovu kuća, rješavanje mirovinskih i imovinskih pitanja te zapošljavanje Srba u javnom sektoru.
Na izborima 2007. HDZ opet pobjeđuje, no bez apsolutne većine. SDSS i Pupovac opet uskaču kao zainteresirani partneri. Nedugo zatim, 2009. Sanader odlazi, no SDSS ostaje u koaliciji s HDZ-om kojeg tada preuzima bliska Sanaderova suradnica Jadranka Kosor.
SDSS potom kontinuirano sudjeluje u vlasti sve do kratkotrajne pauze tijekom vladavine Tihomira Oreškovića, koji je izabran za premijera uslijed kompromisa Karamarkovog HDZ-a i Mosta Bože Petrova (2016.). S dolaskom Andreja Plenkovića, HDZ producira novu epizodu prevare vlastitih birača. Plenković se rješava desnog kadra i vraća Pupovca u vlast. Njihova suradnja traje od 2016. do 2024. godine, što bismo mogli okarakterizirati kao drugo zlatno doba SDSS-a.
DP izbacio SDSS iz vlade 2024.
Međutim, u trećoj vladi Andreja Plenkovića našao se Domovinski pokret (DP) koji je ostvario značajan rezultat na posljednjim parlamentarnim izborima – 14 mandata. DP je inzistirao da SDSS ne može biti u vladi, te je Pupovac odbio dati podršku Plenkoviću s kojim je do tada odlično surađivao, kao i sa Sanaderom. No, financiranje Pupovčevog Srpskog narodnog vijeća i pripadajućih medija „Novosti“ i „VIDA TV“ se nastavilo, štoviše, prihodi iz proračuna su im se povećali, unatoč nastojanju DP-a da se prihodi smanje ili u potpunosti ukinu, pogotovo za tjednik i portal „Novosti“.
(Socijalistička) Republika Hrvatska po mjeri SDSS-a
Povjesničar Davor Marijan u gostovanju kod Tihomira Dujmovića iznio je tezu kako je Socijalistička Republika Hrvatska u Jugoslaviji bila de facto država srpskog naroda, odnosno Srbi su u komunističkoj Jugoslaviji držali poluge moći u Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj. Udio zaposlenih u državnom sektoru, pogotovo u vojsci i miliciji, prije Domovinskog rata daleko je nadmašivao broj Srba u Hrvatskoj. Oko 12% hrvatskih Srba činilo je blizu 50% zaposlenih na ključnim pozicijama u državnom sektoru. Je li tim smjerom krenuo i Pupovac 2003. godine?
Sudeći po medijima u vlasništvu SNV-a, upravo je Hrvatska iz razdoblja Jugoslavije bila država po mjeri Pupovca. “Novosti” i VIDA TV” imaju poprilično nostalgičan odnos prema bivšem komunističkom režimu što se očituje u potenciranju NOB-a (Narodnooslobodilačka borba) i Josipa Broza Tita kao svehrvatskih (i srpskih) vrijednosti.
Pupovac je imao gotovo identičan odnos sa Sanaderom i Plenkovićem
Odnos Sanadera i Pupovca možemo okarakterizirati kao poslovnu suradnju. Nisu bili osobito bliski, ali su politički i na svaki drugi način profitirali od suradnje koju, prije svega par godina od sklapanja koalicije, nitko nije mogao ni zamisliti.
Sanaderu je Pupovčeva podrška davala međunarodni kredibilitet i sliku tolerantnijeg HDZ-a, što je koristilo na putu prema EU. Pupovcu je HDZ-ova spremnost na suradnju otvarala pristup izvršnoj vlasti i konkretne mehanizme za guranje svoje političke agende.
Možemo reći kako su i Plenković i Sanader imali gotovo identičan odnos s Pupovcem, lišen ideologije i od uzajamne koristi.
Tome treba dodati i činjenicu da Srbi u Hrvatskoj u većini ne glasaju za SDSS, što dodatno potvrđuje tezu Ive Josipovića o Miloradu Pupovcu kao „etnobiznismenu“. Oko 10% Srba glasalo je na izborima 2024. za listu SDSS-a!
Sanader je pušten na slobodu nakon 11 godina. Njegova je politička karijera odavno završila. S druge strane, Pupovac i dalje uživa plodove koje su mu omogućili Sanader i Plenković. Vrijeme će pokazati jesu li Pupovac i SDSS opet nakratko izvan vlasti. Jedno je sigurno, Pupovac i njegov SDSS u stanju su prebroditi sve oluje i na krilima lošeg izbornog zakona uvijek su spremni vratiti se u vrh vlasti.
