Što znamo o Muslimanskom bratstvu i njihovoj opasnoj strategiji islamizacije društva?
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 24 Veljača 2026 17:13
Posebno je poznat ogranak Muslimanskog bratstva – Hamas, džihadistički pokret koji se ne obazire na međunarodne konvencije, odbacuje zapadne ideologije i smatra ih izvorom zla. Hamas se skriva iza civilnog stanovništva i koristi stradavanje palestinskih civila, pa čak i članova vlastitih obitelji, kao dio svoje strategije.
Vlada Argentine proglasila je ogranke Muslimanskog bratstva u Libanonu, Egiptu i Jordanu terorističkim organizacijama. Prije toga istu je stvar je napravio i SAD. Argentinske vlasti provele su analizu i utvrdile da navedene organizacije predstavljaju ozbiljnu i višeslojnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Muslimansko bratstvo osnovano je u prvoj polovici 20. stoljeća u Egiptu, a njegov primarni cilj je islamizacija društva i uspostava kalifata – teokratske vladavine zasnovane na šerijatskom pravu. Kroz političku mobilizaciju, infiltraciju institucija i društvene mreže, Bratstvo nastoji proširiti svoj utjecaj u Europi i drugim dijelovima svijeta. Ova strategija predstavlja ozbiljnu prijetnju sekularnim i demokratskim vrijednostima te zahtijeva pažljivo praćenje i učinkovite mjere.
U Francuskoj, Belgiji i drugim europskim zemljama vlasti su pojačale nadzor nad organizacijama povezanim s Muslimanskim bratstvom, uvele strože zakone o financiranju i djelovanju vjerskih udruga te poduzele mjere poput raspuštanja institucija koje potiču radikalizam, sve kako bi spriječile daljnju islamizaciju i jačanje utjecaja Bratstva.
Milei je ogranke Muslimanskog bratstva proglasio terorističkom organizacijom
Na temelju analize koja je ustvrdila da Muslimansko bratstvo predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti Argentine, donesen je dekret o stavljanju tih organizacija na crnu listu, koji je objavljen u srijedu u službenom glasniku Republike Argentine, Boletín Oficial de la República Argentina. Dekret je stupio na snagu u četvrtak.
Organizacije navedene u dokumentu stavljene su u Registar terorističkih organizacija kako bi se ”ojačali mehanizmi za sprječavanje, rano otkrivanje i suzbijanje terorizma i njegovog financiranja”, navodi se u objavi.
Ova odluka uslijedila je nakon što je SAD iste organizacije prošlog tjedna proglasio terorističkim zbog podrške terorističkim aktivnostima Hamasa. U argentinskoj deklaraciji nije spomenut Hamas, no ured argentinskog predsjednika Javiera Mileija, snažnog zagovornika Izraela, spomenuo je tu grupu, koja je palestinski ogranak Muslimanske braće. Argentina je Hamas klasificirala kao terorističku organizaciju 2024. godine.
Ured predsjednika Mileija istaknuo je da predsjednik ima ”čvrstu predanost” ”prepoznavanju terorista kakvi oni doista jesu, kao što je već učinio s Hamasom i nedavno s Madurovim Kartelom Sunaca (Cartel of the Suns)”.
SAD je proglasio egipatske, libanonske i jordanske ogranke Muslimanskog bratstva terorističkim organizacijama
SAD je službeno proglasio egipatske, libanonske i jordanske ogranke Muslimanskog bratstva globalnim terorističkim organizacijama, navodeći kao razlog njihovu podršku palestinskoj militantnoj skupini Hamas. Ova odluka je pokrenuta još u studenom prošle godine.
Ministarstvo financija SAD-a označilo je ta tri ogranka kao posebno označene globalne teroriste, optužujući ih za poticanje i podržavanje nasilnih napada na Izrael i njegove saveznike. U priopćenju se navodi da ogranci Muslimanskog bratstva formalno tvrde da su legitimne građanske organizacije, no iza kulisa eksplicitno i s entuzijazmom podržavaju terorističke skupine poput Hamasa.
Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova pozdravilo je odluku SAD-a kao važan korak u borbi protiv prijetnje koju predstavlja ekstremistička ideologija Muslimanskog bratstva za regionalnu i međunarodnu sigurnost. Muslimansko bratstvo je 2012. pobijedilo na prvim slobodnim egipatskim izborima, no godinu dana kasnije svrgnuto je vojnom intervencijom i od tada je pod strogošću vlasti.
State Department je libanonski ogranak proglasio stranom terorističkom organizacijom, što predstavlja najtežu razinu takve oznake. Jordanski i egipatski ogranak uvršteni su pak na popis globalnih terorista zbog pružanja potpore Hamasu.
Državni tajnik Marco Rubio istaknuo je da ove oznake predstavljaju početak trajnog napora da se spriječi nasilje i destabilizacija koje provode ti ogranci. Na tragu toga obećao je korištenje svih raspoloživih sredstava kako bi im se uskratila financijska potpora.
SAD
Ove sankcije temelje se na izvršnoj uredbi potpisanoj za vrijeme Trumpove administracije, kojom se predviđa primjena najprikladnijih mjera protiv skupina koje prijete američkoj sigurnosti i stabilnosti regija. U uredbi su posebno izdvojeni ogranci u Libanonu, Jordanu i Egiptu. Pri tome je libanonski ogranak nakon Hamasovog napada na Izrael u listopadu 2023. ispaljivao rakete prema Izraelu, dok su čelnici jordanskog ogranka aktivno podržavali Hamas.
Što je Muslimansko bratstvo?
Muslimansko bratstvo, osnovano 1928. godine u Egiptu od strane Hassana al-Banne, jedno je od najutjecajnijih islamističkih pokreta u svijetu. Iako se predstavlja kao društvena i politička organizacija koja se zalaže za povratak Kur’anu i hadisu kao temeljnim smjernicama za islamsko društvo, on ustvari predstavlja ulaz u radikalizaciju i ekstremizam.
Bratstvo je brzo širilo svoj utjecaj u Egiptu, Sudanu, Siriji, Palestini, Libanonu i sjevernoj Africi, a na svom vrhuncu krajem 1940-ih imalo je oko 500 000 članova. Od kraja 1930-ih politički je aktivno. Zagovaraju revoluciju radi uspostave islamske države te poduzimaju oružane i terorističke akcije.
Nakon ukidanja otomanskog kalifata i podjele muslimanskih zemalja između zapadnih sila, islamski je svijet između dva svjetska rata ušao u duboku identitetsku krizu. Muslimansko bratstvo u tom je kontekstu zagovaralo politički islam i obnovu kalifata utemeljenog na šerijatu i Kuranu. Iako se isprva predstavljalo kao nenasilan društveni pokret, vrlo rano je razvilo paravojno krilo uključeno u političko nasilje, a nakon zabrane 1949. nastavilo je djelovati ilegalno i u egzilu.
Pod utjecajem ideologa Sayida Qutba organizacija se dodatno radikalizirala te se proširila diljem Bliskog istoka i sjeverne Afrike, iznjedrivši i skupine poput Hamasa. Slogan ”Kuran je naš ustav” odražava temeljno uvjerenje Bratstva da islam treba biti osnova društvenog i političkog poretka, u suprotnosti sa sekularnim demokracijama.
Hamas je ogranak Muslimanskog bratstva
Posebno je poznat ogranak Muslimanskog bratstva – Hamas, džihadistički pokret koji se ne obazire na međunarodne konvencije, odbacuje zapadne ideologije i smatra ih izvorom zla. Hamas se skriva iza civilnog stanovništva i koristi stradavanje palestinskih civila, pa čak i članova vlastitih obitelji, kao dio svoje strategije. To je najbolje vidljivo na primjeru posljednjeg rata s Izraelom. Odbacuje ljudska prava i međunarodne norme, a sukob s Izraelom često se odvija u složenom kontekstu medijskog utjecaja i povijesnih sukoba.
Pristaše predsjednika Muhammeda Morsija na masovnom skupu organiziranom od strane Muslimanskog bratstva 2014. godine /Foto: Fah
Muslimansko bratstvo je tijekom povijesti znatno utjecalo na političke promjene, kao što je pad Mubarakovog režima u Egiptu 2011., kada je njihova stranka Stranka slobode i pravde osvojila izbore, a njihov kandidat Muhammed Mursi postao predsjednik. No nakon vojnog udara 2013., Bratstvo je ponovno zabranjeno, a mnogi članovi su zatvoreni. Organizacija se inače protivi politici SAD-a i podržava borbu protiv Izraela.
Procjene njemačke tajne službe i političko-ideološka uloga Turske
Njemački Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) u više je navrata upozorio da Muslimansko bratstvo predstavlja jednu od najozbiljnijih dugoročnih prijetnji demokratskom i ustavnom poretku u Njemačkoj i Europi. Prema procjenama BfV-a, opasnost ne proizlazi iz otvorenog terorizma, već iz sustavne i dugoročne strategije infiltracije u društvene, vjerske, obrazovne i političke strukture. Bratstvo, kako navode njemačke sigurnosne službe, koristi demokratske slobode kako bi postupno potkopalo demokraciju iznutra i zamijenilo je društvenim poretkom utemeljenim na šerijatu.
Njemačka je još prije deset godina upozorila da su strukture Muslimanskog bratstva u Europi dobro organizirane, financijski snažne i vođene visoko obrazovanim kadrovima, što ih čini opasnijima od otvoreno nasilnih džihadističkih skupina poput ISIL-a ili Al-Qa’ide.
Istodobno, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ideološki i politički podupire Muslimansko bratstvo te se pozicionira kao njegov zaštitnik i pokrovitelj. Turska, prema brojnim zapadnim analizama, aktivno širi utjecaj Bratstva kroz vjerske institucije, političke organizacije i dijasporu, osobito u Europi i na prostoru bivšeg Osmanskog Carstva. Erdoğanovo otvoreno simpatiziranje Bratstva, uključujući korištenje njegovih simbola i retorike, dodatno je pojačalo zabrinutost europskih sigurnosnih službi zbog pokušaja političkog i ideološkog utjecaja Ankare na europske države.
Raspostranjenost Muslimanskog bratstva u Francuskoj
Od 2019. godine, članstvo Muslimanskog bratstva u Francuskoj udvostručilo se s 50.000 na više od 100.000 članova. Francuski predsjednik Emmanuel Macron 2024. godine naručio je izvješće o ”političkom islamizmu i Muslimanskom bratstvu”, a ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin izrazio je odlučnost u borbi protiv Bratstva. Iako ova organizacija ne koristi primarno terorizam, djeluje suptilnim metodama, postupno preoblikujući različite dijelove francuskog društva u islamski okvir. Primjeri ove infiltracije vidljivi su u porastu žena koje skrivaju kosu maramama, vjerskim zahtjevima na radnim mjestima i na bazenima te rastu broja trgovina halal proizvodima.
Nakon Vijeća za obranu i najave predsjednika Macrona prošle godine o pooštrenju mjera protiv utjecaja Muslimanskog bratstva, francuska vlada je predložila oštre financijske i administrativne kazne za organizacije povezane s tom skupinom. Glavne mjere uključuju zamrzavanje financijskih sredstava takvih organizacija. Kao i proširenje mogućnosti administrativnog raspuštanja udruga i zaklada financiranih iz inozemstva, te pooštravanje kontrole nezakonitih publikacija i borbu protiv poticanja na nasilje.
Raspuštanje IESH-a
Kao konkretan primjer provedbe ove politike, u rujnu 2025. francuska vlada službeno je raspustila Institut Européen des Sciences Humaines (IESH), najstariji institut za obuku imama u zemlji, osnovan 1990. godine. Institut je optužen za promicanje radikalnog islama i veze s Muslimanskim bratstvom, posebice za ”promicanje radikalizma i opravdavanje naoružanog džihada”. Odluka o raspuštanju donesena je na zahtjev ministra unutarnjih poslova Bruna Retailleaua i označena je kao nastavak borbe protiv utjecaja Bratstva u Francuskoj.
Predsjednik Macron održao je nekoliko sastanaka s predstavnicima muslimanske zajednice u nastojanju da uskladi sigurnosne mjere s inkluzivnošću, dok oporba smatra da su donesene mjere još uvijek nedovoljne. Sigurnosne službe i dalje pomno prate aktivnosti Muslimanskog bratstva, a očekuje se da će zakon ojačanih sankcija biti donesen i implementiran tijekom prve polovice 2026. godine. Većina medijskih izvještaja o planovima i zakonima vezanim uz borbu protiv Muslimanskog bratstva datira iz sredine i ranog ljeta 2025., no raspuštanje IESH-a ostaje jedna od najvažnijih i najnovijih potvrda da francuska vlada nastavlja svoju strategiju u praksi.
Najnovije izvješće o infiltriranosti ideologije Muslimanskog bratstva u francuske institucije
Francuski Nacionalni sabor 10. prosinca 2025. registrirao je izvješće koje dokumentira sustavnu infiltraciju ideologije Muslimanskog bratstva i povezanih mreža. Ta infiltracija zahvaća francuske političke institucije, lokalne vlasti i civilno društvo. Zakonodavci ističu da to predstavlja ozbiljnu prijetnju sekularnom poretku i židovskim zajednicama. Izvješće, najopsežnija parlamentarna analiza islamističke strategije u Francuskoj, otkriva da islamistički pokreti koriste strategiju ”prikrivanja, dvostruke retorike i viktimizacije”. Sve bi suptilno stvarali paralelna društva gdje vjersko pravo nadjačava civilnu vlast.
Istraga je otkrila veze između izabranih dužnosnika, posebno iz krajnje lijeve stranke La France Insoumise, i organizacija povezanih s terorizmom. To pokazuje da se strateški nastoji osvojiti ”muslimanski glas” koristeći nezadovoljstvo muslimanske zajednice zbog diskriminacije i ograničenja njihovih prava, kao i iskorištavanjem palestinskog pitanja.
Mreža Bratstva u Francuskoj uključuje organizaciju Musulmans de France i europske koordinacijske tijela poput CEM-a i FEMYSO-a, a ključne institucije za obrazovanje imama su IESH s podružnicama u nekoliko gradova. Izvješća iz 2025. ukazuju na duboku ukorijenjenost islamističkih pokreta u Francuskoj, koji djeluju više od trideset godina.
Situacija u Švedskoj, Belgiji, Nizozemskoj…
U Švedskoj je izvješće iz 2023. godine otkrilo da Islamska liga Švedske djeluje kao paravan za Muslimansko bratstvo, koje se prikriveno infiltrira u političke strukture i koristi demografske i kulturne promjene u nastojanju da dugoročno islamizira švedsko društvo. Posebno su bile zabilježene veze s političkim strankama poput Švedske Stranke centra i Muslimansko-dominantne Stranke Nyanse, koje mobiliziraju islamsko biračko tijelo. Izvještaj također spominje ”Europsku strategiju iz 1995.” koju su navodno donijeli vođe Bratstva kao vodič za postizanje političke moći i širenje islamističkih utjecaja.
U Belgiji političari sve glasnije traže službenu istragu o utjecaju Muslimanskog bratstva, posebno s obzirom na njihovu kontrolu u najmanje pet briselskih općina. Liberalni Reformistički pokret (MR) pozvao je saveznu vladu da izradi detaljno izvješće kako bi zaštitili demokratske vrijednosti. Dok su konzervativci poput Mathiasa Vandena Borrea naglasili potrebu istraživanja i borbe protiv političkog islamizma. No, istovremeno su političari koji upozoravaju na ovu prijetnju izloženi prijetnjama smrću, što dodatno komplicira situaciju.
U Nizozemskoj je 2025. godine parlament odbio zabraniti Muslimansko bratstvo, iako je prijedlog podnio vođa Stranke za slobodu Geert Wilders uz podršku drugih zastupnika. Prijedlog je propao za samo dva glasa, jer je desna stranka Forum za demokraciju neočekivano povukla svoju podršku. Razlozi tog povlačenja nisu javno objašnjeni.
Sve tri zemlje suočavaju se s izazovima kako detektirati i suzbiti islamističku infiltraciju koja, prema izvješćima i istraživanjima, uključuje političku mobilizaciju, kulturološke promjene i financiranje iz inozemstva.
Švedska, posebice, zbog svojih multikulturalnih politika i povezanosti Bratstva s nekim političkim strankama, smatra se jednim od europskih središta utjecaja Muslimanskog bratstva. To dodatno potvrđuje potrebu za oprezom i učinkovitim zakonodavnim odgovorima.
Muslimansko bratstvo infiltrirano je u glavne EU institucije
U suvremenom kontekstu, Muslimansko bratstvo aktivno se infiltrira u europske institucije i društva, koristeći legalne metode koje predstavljaju značajnu opasnost za Europu. Najbolji primjer za to primjer Islamske lige Švedske. Muslimansko bratstvo ima snažne veze s nekim političkim strankama i nevladinim organizacijama u Europi, uključujući Forum europske muslimanske mladeži (FEMYSO) i Europsku mrežu protiv rasizma. Ove skupine su primile novac i od Europske komisije i imaju pristup Europskom parlamentu. Njemačka tajna služba smatra Muslimansko bratstvo i njegovog ideologa turskog predsjednika Erdogana najvećom prijetnjom za Europu.
Stručnjak za islamizam dr. Lorenzo Vidino na europskoj konferenciji prošle godine istaknuo je kako Bratstvo djeluje kao ”društvena mreža”. Ta mreža je ujedinjena ideološkim i ekonomskim vezama, s jakim financiranjem iz Katara. Muslimansko bratstvo potiče islamističku radikalizaciju. Utječe na ljudska prava i demokraciju, koje želi ukinuti u korist uspostave globalnog kalifata – teokratske vladavine kalifa, nasljednika proroka Muhameda. Bratstvo se aklimatiziralo u europska društva kako bi ih postupno osvojilo i učinilo ”šerijatski kompatibilnima”.
Iako Muslimansko bratstvo nije ”teroristička” skupina u zapadnom smislu, njegov utjecaj je značajan. Posebice kroz mrežu povezanih organizacija koje djeluju u kulturi, obrazovanju, financijama, političkom lobiranju i humanitarnom radu.
U Egiptu i nekim drugim arapskim zemljama, Bratstvo se smatra terorističkom organizacijom. U Europi se, pak, smatra da je njihov utjecaj izražen kroz infiltraciju u glavne institucije Europske unije.
Muslimansko bratstvo predstavlja složenu i dugotrajnu prijetnju koja se proteže od islamskih zajednica do središta europske politike, s ciljem širenja svojih ideoloških i političkih ciljeva. To zahtijeva pažljivo praćenje i primjenu adekvatnih mjera u skladu s nacionalnim i europskim sigurnosnim interesima.
