Problemi u energetici ne će se rješavati prije parlamentarnih izbora
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 06 Travanj 2024 12:04
Izborna godina u pravilu nosi stagnaciju u odlučivanju što je neprihvatjivo u sadašnjem gospodarski i politički izazovnom trenutku
Zima polako ide svome kraju, cijene energije znatno su niže i vrijedi se zapitati je li sazrelo vrijeme da Vlada krene ublažavati ili ukidati neke mjere iz Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.
Da država nije reagirala, dogodilo bi se kaskadno urušavanje energetskog sektora i cjelokupne privrede, standarda građana, a ta prijetnja više nije aktualna.
Uredba je na snazi do kraja ožujka i ne propituje se u javnom prostoru, dok akteri u kuloarima gunđaju da je vrijeme za promjene. Taj odličan alat je donio poteškoće nekim energetskim subjektima, kojima bi se trebalo čim prije aktivno pozabaviti u MINGOR-u i HERA-i, objema kronično kadrovski podkapacitiranima. Izborna godina ne ide nikome u prilog, a problemi su se nagomilali i neće se rješavati prije parlamentarnih izbora.
Primjerice, tvrtke u distribuciji plinom zbrajaju gubitke zbog pada isporuke plina, glavnog zimskog energenta. Potrošnja je pala 15-20%. To je jako velik pad i kumulira se iz prethodnih godina, a signalizira teža vremena za sve u plinskom lancu, jer tvrtke uglavnom nemaju akumulaciju ili su je u međuvremenu „sažvakale“. Također, HEP, koji je iskorišten kao glavni alat državi za ‘peglanje krize’ trebao bi više kadrovske i financijske snage da ulaže u budućnost, u elektroenergetske mreže i elektrane, za mogućnost veće integracije obnovljivaca. Odlične klimatske pogodnosti i HEP-ovi potencijali ni približno nisu iskorišteni i to je velika šteta.
Rujan 2022. – kada je donesena ranije spomenuta Uredba – i veljača 2024. ne mogu se uspoređivati – relaksacija je ogromna. U vrijeme donošenja Uredbe, plinom se trgovalo po 150 eura/MWh, dok je cijena struje u dnevnom trgovanju bila nešto ispod 400 eura/MWh. U trenutku pisanja ovog komentara (9. veljače), plinskim fjučersima za drugi kvartal 2024. i nadalje na referentnoj europskoj burzi TTF trguje se po 27,5 eura/MWh, a cijena fjučersa električne energije na mađarskoj burzi HUDEX-u za drugi kvartal ove godine iznosi 66 eura/MWh, s perspektivom da u idućoj godini bude na 84 eura/MWh.
Problemi s plinom
Plinska skladišta na kontinentu su popunjena prosječno optimalnih 67 %. Međutim, hrvatsko skladište u Okolima, ubrzano se prazni i među tri je skladišta u proširenoj EU koja su zašla u „crvenu zonu“ s 48 % zapunjenosti. Iznenadni hladni val u Europi na bi bio optimum, ali je podnošljiv jer plina ima dovoljno, a LNG terminal je učinio povijesno čudo za sigurnost opskrbe.
Plin iz skladišta Okoli koji se sada troši, HEP je kupio je po oko četiri puta višoj cijeni od aktualne. Kada su cijene počele padati bivši ministar gospodarstva Davor Filipović nije reagirao na upozorenja da se stvaraju gubici. Država to sada „pegla“ jamstvima, kako banke koje su kreditirala kupnju plina ne bi bile na gubitku. Je li tako baš moralo biti? Razina tržišne neizvjesnosti i potreba da se po visokoj cijeni osigura sigurnost dobave mogu uglavnom opravdati takvu situaciju. Dvije plinske afere još nisu dobile epilog i poljuljale su ionako neveliko povjerenje među dionicima u sektoru, tako da se HEP za sada dobro drži, no pitanje je do kada.
I veći divovi završili su u dokapitalizaciji, neke je preuzela država – Njemačka je nacionalizirala Uniper, a Francuska povećala svoj udio u EdF-u. Više nego ikad je vidljivo da stožerne energetske kompanije u i dalje geopolitički izazovnim okolnostima trebaju biti pod kontrolom države, jer one koje nisu bile mahom su bile zahvaćene porezima na ekstra dobit (Španjolska, Češka, Italija).
HEP se iskazao kao stožerna energetska kompanija, s velikim udjelom zelene energije, koja je uspjela dobro iznijeti krizu, ali nauštrb razvoja. Kad je riječ o HEP-u, kompanija pretendira ostaviti dojam da je u snažnom investicijskom ciklusu, s planom investicija za ovu godinu na razini nevjerojatnih 630 mil. eura. To je višestruko iznad predpandemijskih godina, ali pitanje je što će od toga biti i realizirano, zbog birokratskih poteškoća, javne nabave i objektivnih i neobjektivnih okolnosti koje već duže vrijeme usporavaju njihove projekte.
Novi ministar gospodarstva, u Vladi koja tek treba doći, trebao bi si uzeti za prioritet osnažiti elektroprivredu kako bi mogla iznijeti zahtjeve energetske tranzicije za sve zainteresirane, uključujući građane. Tvrtke u plinskom sektoru nasušno trebaju promjenu metodologija izračuna tarifa, koja anticipira pad potrošnje, inflaciju, nove namete i razvoj. Razvoj je u Hrvatskoj do zna Boga spor, a ambicije su poslovično vrlo skromne. Za velike gospodarske promjene ovdašnju depresivnost trebao bi zamijeniti mentalitet ‘Think Big’ po uzoru na Amerikance.
Nina Domazet, EGE/hrvatski-fokus.hr
