HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Dana 2. srpnja 2026. gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević donio je Zaključak o odobravanju i neodobravanju financijskih sredstava na temelju Javnog natječaja za financiranje programa i projekata udruga iz područja promicanja ljudskih prava iz Proračuna Grada Zagreba za 2026. godinu. Očekivano, dominiraju ekstremno lijeve udruge “antifašističkog” i LGBT usmjerenja.

Prošli je tjedan počeo dramatično, proslavom pokolja Hrvata u Srbu i okolici 1941., uobličen u komunizmu u dan ustanka naroda (množina) Hrvatske. Da se ne bi zatrla tradicija, brinu se Pupovac i družina, pa pod blagonaklonim prešutnim blagoslovom aktualne hrvatske politike nastavljaju slaviti rečeni datum u već dugo samostalnoj hrvatskoj državi, što bi trebalo biti nedopustivo i neoprostivo

Ceuta, sale il numero delle vittime. Appello della Chiesa per la dignità  dei migranti - Vatican News

Motiv za naglu provalu migranata su poruke madridskih socijalističkih vlasti, vrlo nalik nekadašnjim njemačkima tadašnje kancelarke Angele Merkel kako su migranti dobrodošli, te ranije sudske i vladine odluke kojima je gotovo milijun migranata bez kriminalnog dosjea dobilo pravo boravka, odnosno onemogućen je nasilan povrataka ilegalnih migranata u zemlje iz kojih su došli.

zastave

Jedna od najglasnijih i najangažiranijih kritičara gradske vlasti, Nikita Stoja prva je na X-u upozorila na nedostatak državnih obilježja u centru glavnog grada svih Hrvata: “Danas je 4. kolovoza. Dan prije Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Grad Zagreb jos nije izvjesio hrvatske zastave!!! U prilogu fotka otprije 10 min”, napisala je prije pet sati”.

Jer, sjetimo se koliko brzo znaju proraditi neki drugi mehanizmi. Kad negdje osvane grafit uperen protiv srpske manjine, kad se ošteti ploča na ćirilici, tada Milorad Pupovac zna gdje je mikrofon. Tada ima izjavu. Ima priopćenje. Ima zabrinutost za klimu u društvu. Pupovac spremno reagira na grafite. Doduše, ne na sve. Spomenik ubijenoj hrvatskoj djeci može stajati unakažen, a od SDSS-a nećete čuti ni slova.

U najtežim danima stvaranja hrvatske države, početkom kolovoza 1991. godine, istočna Slavonija proživljavala je svoje najcrnje trenutke. Nakon brutalnog masakra nad hrvatskim redarstvenicima i pripadnicima Narodne zaštite u Dalju 1. kolovoza, čitavo Podunavlje našlo se pod strahovitim obručem JNA, lokalnih pobunjenika i paravojnih formacija Željka Ražnatovića Arkana. 

Dr. Josip Stjepandić: Traktorijada ´95 nikad se više ne smije ponoviti! |  Hazud.hr

Desetljećima nakon vojno-redarstvene operacije Oluja, u javnosti se i dalje lome koplja oko razloga masovnog odlaska srpskog stanovništva s dotad okupiranih područja. Dok službeni Beograd i danas inzistira na tezi o sustavnom protjerivanju, ključni povijesni dokumenti iz ljeta 1995. godine otkrivaju sasvim drugu stranu priče.

Prije nekoliko dana općinski načelnik Konavala Božo Lasić obratio se javnosti dramatičnim apelom vezanim za neizdrživu situaciju i moguće ozbiljne posljedice koje tranzitni promet prema Crnoj Gori, Grčkoj i Albaniji ima za općinu Konavle.

HAVC financiranjem aktivista ruši vjerodostojnost vladajućih politika neznanjem, ili namjernim pogodovanjem antihrvatskim aktivistima. Gospodina Chris Marcich potrebno je zamoliti za iskrenu ispriku i da ne vrijeđa one koji su iznijeli rat na svojim leđima pozivajući se na “povijesne istine”  kojekakvih aktivista, jer time kroz blato valja sve branitelje domovinskog rata.

Pred okupljenima, među kojima je bila i saborska zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga, otvoreno je izražavao žaljenje za neustavnom "Republikom Srpskom Krajinom" te svojatao povijesne hrvatske regije Liku i Dalmaciju.

EU uvodi za svoje građane digitalni identitet; koje to opasnosti nosi?

Pin It

Apple podigao tužbu protiv izraelske kompanije koja je razvila softver za  špijuniranje iPhonea - sum-sova

Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

Europski parlament i Vijeće EU-a ovoga su tjedna započeli pregovore o nacrtu zakona kojim se uspostavlja jedinstveni europski okvir za digitalni identitet, a pregovarački tim parlamenta vodi hrvatska eurozastupnica Romana Jerković (SDP). Uvođenje europskog digitalnog identiteta nosi sa sobom mnoge implikacije među kojima je svakako ona o privatnosti budući da će pomoću digitalnog identiteta biti moguće imati opsežan uvid u živote ljudi, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji.

”Sigurne usluge identifikacije iz ovog prijedloga omogućiti će građanima i poduzećima upotrebu digitalnih alata za različite svrhe, poput online plaćanja računa, kupovine i pristupa zdravstvenim zapisima. Zakon o europskom digitalnom identitetu ubrzat će digitalizaciju javnog sektora i društva te omogućiti sigurnu i transparentnu elektroničku identifikaciju u cijeloj EU. Glavni cilj novog zakona je olakšati svakodnevni život građanima EU, omogućujući im jednostavniji pristup uslugama privatnog i javnog sektora, te njihovim pravima u njihovoj zemlji ili tijekom putovanja i boravka u drugim državama članicama EU”, naglašava Jerković, javlja Hina.

Komisija je 7. lipnja 2021. predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima EU-a i europskim poduzećima. Građani će putem napredne aplikacije, tzv. digitalnog novčanika moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente jednim klikom na ekranu telefona. Pomoću nacionalne digitalne identifikacije, koja će biti priznata u cijeloj Europi, moći će pristupiti servisima javnog sektora i internetskim uslugama, a velike platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob.

Upotreba europskog novčanika za digitalni identitet neće zamijeniti mogućnost korištenja papirnatih dokumenata, navodi se u priopćenju.

Na dobrovoljnoj bazi

Jerković je na otvaranju pregovora predstavila prioritete EP-a uključujući visoku zaštitu osobnih podataka građana i sigurnosti čitavog sustava, kao i osiguravanje jednostavnog online pristupa ključnim uslugama javnog sektora kroz njihovu digitalizaciju. Pri tome je naglasila kako će upotreba digitalnog novčanika uvijek biti na dobrovoljnoj bazi, te kako ne smije doći do diskriminacije onih osoba koje se zbog financijskih i drugih razloga neće koristiti digitalnim novčanikom za pristup online uslugama, prenio je ured zastupnice.

Okončanje pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o novom Zakonu o jedinstvenom europskom digitalnom identitetu očekuje se do kraja ove godine.

Što je s privatnosti?

Privatnost je bila primarna briga za korištenje ovom tehnologijom, budući da pruža opsežan uvid u živote ljudi i sveprisutno ih prati, od njihova zdravstvenog stanja do preferencija pri kupnji, piše Euroactiv.

Parlament je otišao mnogo dalje od Vijeća u uvođenju mjera zaštite privatnosti, uvodeći načelo, kojim se već koristi s potvrdom o COVID-19, da novčanik ne može pratiti ponašanje korisnika u različitim interakcijama.

Drugi problem vezan uz privatnost odnosi se na jedinstveni i postojani identifikator, jedan broj povezan s osobom koji bi omogućio digitalnom novčaniku zemlje da komunicira sa sustavima svih ostalih članica EU-a.

Budući da je jedinstveni identifikator stvorio ustavne probleme u zemljama poput Njemačke, Vijeće EU-a ograničilo je njegovu upotrebu i odlučilo se za opciju usklađivanja zapisa koja štiti privatnost, a koja se sastoji od usporedbe različitih informacija kako bi se potvrdio identitet osobe.

narod.hr

Login Form