HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Digitalni euro - što se krije iza njegovog uvođenja? | Centar Zlata

Međutim, s uvođenjem digitalnog eura ne slažu se mnogi tvrdeći da je to put do gubitka privatnosti. Posebno se ističe da digitalna plaćanja po svojoj prirodi ostavljaju tragove, zbog čega se dovodi u pitanje razina anonimnosti u odnosu na gotovinu. Takav sustav bi mogao omogućiti širi nadzor nad financijskim transakcijama građana te povećati centralizaciju platnog sustava u rukama institucija.

Protagonisti tih napada mnogobrojni su i hrvatskoj javnosti poznati; to je onih 20 posto, na koje je još predsjednik Tuđman ukazao 1990., koji su protiv bilo koje samostalne i neovisne hrvatske države. Za njih je svaka samostalna, neovisna Hrvatska – ustaška, pa da je kao i Sjeverna Koreja.

Organizatori se ispričali zbog 'Posljednje večere' na otvaranju OI-a u  Parizu - tportal

Srpanj 2024., usred Pariza. Pred milijardama gledatelja diljem cijelog svijeta, na svečanom otvaranju Olimpijskih igara, priređena je scena koja je izazvala val zgražanja kakav se u novijoj povijesti rijetko viđao. Za stolom su sjedila polugola tijela u ekstravagantnim kostimima, uokvirena pozlatom i aureolama, u direktnoj aluziji na Posljednju večeru.

Bosnia and Croatia sign military cooperation plan for 2021 - Vijesti iz  Hrvatske, regije i svijeta - N1 info

Bošnjački političar Haris Zahiragić nedavno je u emisiji Otvoreno predstavio političku filozofiju koja već desetljećima oblikuje dominantan dio bošnjačke političke scene. Njegova poruka o Herceg-Bosni, koju Hrvati u BiH, prema njegovu stavu, nikada ne će uspostaviti, sažima projekt centralizirane Bosne i Hercegovine:

Preminula je Julienne Bušić

Prošlo je gotovo mjesec dana od odlaska Julienne Eden Bušić s ovoga svijeta, dojmovi su se slegli, nekrologe već prašina pomalo pokrila te je možda pravo vrijeme nešto reći o Julienne kao književnici i ženi koja nije bila samo pasivni prolaznik u povijesti, nego i njezin aktivni protagonist u mjeri u kojoj su joj to okolnosti i životna ograničenja dopuštala.

Predsjednik Republike Zoran Milanović oduzeo je Branimiru Glavašu sedam odlikovanja, odluka je objavljena u Narodnim novinama, a uslijedila je nakon što je Visoki kazneni sud objavio presudu kojom je Glavaš u predmetu 'garaža i selotejp' osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnih zločina.

Pornografska predstava u Taru koja je skandalizirala javnost, no ne i LGBT udruge i dobar dio medija, tek je „kap u moru“ perverzija i nakaradnih projekata pojedinih udruga te kontroverznih umjetnika koje financiramo javnim novcem iz proračuna, kako državnog tako i lokalnih.

Pogodio Hrvatsku prvi od trinaest toplinskih valova. Tko preživi ovo ljeto, pričat će. Mak se uvlači u grmlje, traži hladovinu, Tor i mlada Luna drže se kuće, piju hektolitre vode. Oko ponoći nastupa smiraj, svi gledamo televiziju, Mak pita kakav je to kavez ispred Bijele kuće, ja mu objašnjavam, nema veze sa Svjetskim prvenstvom u nogometu, samo s Neronom i njegovim rabijatnim ukusom.

Saborski Odbor za Ustav saslušao je u utorak prvih pet kandidata za tri upražnjena mjesta na Ustavnom sudu, svi su, odgovarajući oko pozdrava 'Za dom spremni', složni da je on neprihvatljiv, a u jednom trenutku povela se burna rasprava HDZ-ovaca s kandidatkinjom Anom Horvat Vuković. 

Odluke gradske vlasti u Zagrebu i institucijama kojima upravljaju posljednjih dana ponovno su otvorile pitanje jednakih kriterija u kulturnom i javnom prostoru glavnog grada RH. Dok je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog ugostila program posvećen partizanskoj tradiciji, istodobno je odbijena zamolba za održavanje Komemorativne akademije u povodu 81. godišnjice Bleiburške tragedije.

Kronologija slučaja Dogan vs. Tomašević: ‘Gdje si bio i što si radio?’ ostaje neodgovoreno pitanje

Neovisna gradska zastupnica Dina Dogan otvorila je pitanje radnog staža gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića. Gradska vlast, kao i sam Tomašević, nespretno se pokušala sakriti iza jednogodišnjeg studija gradonačelnika na Cambridgeu. Mediji su slavodobitno objavili tu jednu činjenicu i naprosto ignorirali pitanje o stažu.

Add a comment

Opširnije...

Dok Amerikanci šalju specijalce pod iransku vatru kako bi spasili svoja dva pilota, mi u Hrvatskoj već 35 godina tražimo tijela svojih branitelja i civila

SAD spasio pilota nakon obaranja F-15, operacija među najopasnijima u  povijesti | Vijesti Hercegovina.Info

Hrvatski branitelj, pripadnik Tigrova Robert Čulina reagirao je na američko spašavanje svog pilota duboko u iranskom teritoriju bez obzira na gubitak vojne tehnike jer Amerikanci ne ostavljaju svoje vojnike ni žive ni mrtve nigdje. Usporedio je to s nestalim hrvatskim vojnicima i civilima.

Add a comment

Opširnije...

Bura je prošla, ali se burna vremena nastavljaju

Umjesto tri marčanske bure, u ožujku ih je bilo trinaest, a neke se prelile i na travanj, pa je početkom Velikoga tjedna bilo i vjetrova preko sto na sat. Utješna je informacija da na Jupiteru pušu vjetrovi 450 na sat. Do Jupitera ljudi još nisu došli, a i što će ondje, ni do Marsa, a do Mjeseca pješače svakih pedeset godina.

Add a comment

Opširnije...

Meter: Krvavo nebo nad istokom: Trump vraća Iran u kameno doba. Evo što slijedi

Američki predsjednik Donald Trump, čim se jutros probudio i ustao iz kreveta, uspio je napisati na svojoj društvenoj mreži Social Truth ni manje ni više nego da će večeras jedna civilizacija biti uništena tj. završiti svoje postojanje. Istina, dodao je kako to ne bi želio, ali teško da to može umanjiti svu dramatiku izrečenih riječi.

Add a comment

Opširnije...

Mladen Pavković: Branitelji, probudite se, stiglo je proljeće

Mladen Pavković: Što bi se dogodilo da smo izgubili Domovinski rat? -  Kamenjar

 U velikosrpskoj agresiji, tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata za slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku državu poginulo je oko 15.000 ljudi. Na tisuće ih je umrlo od posljedica rata – nakon rata. Za oko 1700 ljudi još se traga, dok je već blizu  oko tri-četiri tisuće branitelja  izvršilo suicid. (Što se ne istražuje, kako i zašto?).

Add a comment

Opširnije...

O pravoslavnoj crkvenoj imovini u Hrvatskoj

Hrvatska Karlovačka arhiepiskopija ili modernije rečeno Hrvatska pravoslavna crkva, postojala je kao autokefalna pravoslavna crkva Hrvatskog kraljevstva u razdoblju 1707. – 1920. Njoj je namjenjeno čak pet saborskih odluka i dva zakona samo u 19. st. Zadnji je onaj iz 1887. koji ima naziv Zakon o grčko-istočnoj (pravoslavnoj) crkvi i ćirilićnom pismu.

Add a comment

Opširnije...

Login Form