Jasno je što će biti glavna tema izbora u Hrvatskoj
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 23 Siječanj 2024 18:05
Odavno bi svima trebalo biti jasno da migracije nisu samo ekonomsko i humanitarno, nego primarno sigurnosno pitanje.
Sigurnosni stručnjak Mirko Bilandžić u knjizi "Međunarodna sigurnost - prognoziranje ugroza" ističe: "Migranti 'krše' fizičke i metaforičke granice država zbog čega automatski predstavljaju prijetnju budući da su njihove stvarne i krajnje namjere, barem inicijalno, nepoznanica.
Migracije dugoročno mogu postati prijetnja socijalnoj koheziji i stabilnosti države domaćina. Pitanje integracije migranata u društva domaćinskih država, ili pak socijalne otuđenosti i ekskluzije nisu bez sigurnosnih posljedica.
Ti procesi mogu rezultirati ili kriminogenim dimenzijama ili izravnim ugrožavanjem nacionalne sigurnosti. Migracije se smatraju i mogućim nasilnim političkim faktorom u državi domaćinu što može imati i negativne posljedice za odnose s matičnom državom migranata".
Zapaljivo političko pitanje
Posljednjih desetak godina migracije su postalo i vrlo zapaljivo političko pitanje. Odnos prema migracijama dijeli političke scene mnogih europskih država. Lijevo-liberalne stranke najveći su zagovornici migracija, ali i protuživotnih politika, a tome se pridružuju i zagovornici interesa velikih korporacija. Velikim multinacionalnim kompanijama odgovara uvoz radne snage iz afroazijskih zemalja.
Riječ je o rezervoaru jeftine radne snage ili, kako su svojedobno govorili marksistički klasici o "rezervnoj armiji kapitala". Osim toga, ljevičari u masovnim migracijama vide dobru priliku za uništavanje ostataka kršćanske Europe, ali i svoju vjernu biračku bazu. Stranke pak desnog predznaka često rast svoje popularnosti mogu zahvaliti kritičnom odnosu prema masovnim migracijama.
Tako je u Njemačkoj, gdje je Alternativa za Njemačku postala druga po snazi stranka u zemlji, tako je u Švedskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i drugim zemljama. Brojni dijelovi Europe u identitetskom smislu više ne sliče na Europu. Stvaraju se gheta i paralelna društva koja predstavlja velike sigurnosne izazove jer sutra lako mogu postati bazama za izvođenje terorističkih napada diljem Europe.
Velike brojke
Migracije su postale vruća politička tema i u Hrvatskoj. Prošle godine u Hrvatsku je ušlo više od 70.000 ilegalnih migranata. Mainstream mediji pred koji su dana pisali o tome kako se organiziraju tajni transporti migranata iz drugih europskih zemalja. Riječ je o migrantima koji su prvi put u Hrvatskoj dobili takozvanu privremenu zaštitu. Ovi nakon povratka u Hrvatsku mogu slobodno kretati zemljom bez ikakva nadzora. To izaziva zabrinutost za sigurnost građana i njihove imovine, ali bojazan da bi se Hrvatska mogla pretvoriti u takozvani hot spot.
U Hrvatskoj je prošle godine bilo evidentirano gotovo 200.000 stranih radnika, a taj će broj prema procjenama do kraja desetljeća doseći pola milijuna. To je broj jednaku broju iseljenih Hrvata od ulaska u Europsku uniju. Hrvatska je ušla u migracijski žrvanj. Identitet Hrvatske počinje se mijenjati nalik na pojave koje već odavno imamo u brojnim zemljama EU-a. Pred našim očima u vrlo kratkom roku događaju se duboke identitetske promjene i supstitucija stanovništva. Iz primjera drugih europskih zemalja nije teško zaključiti kuda vode ovakve politike.
Osvajanje političkog prostora
Kao i kod brojnih drugih tema, ni ovdje ne postoji ozbiljna javna rasprava. Svaka kritika proimigrantske agende izjednačava se s fašizmom i rasizmom. Ipak, tema migracija bez dileme će dominirati idućim izbornim ciklusom u Hrvatskoj, ne samo na parlamentarnim, nego i na europarlamentarnim izborima. Recentna istraživanja pokazuju da ukupno 70 posto građana primjećuje prisutnost sve većeg broja stranaca u svojoj zajednici.
I to podjednako svi ispitanici bez obzira na dob i obrazovanje. Istovremeno, polovina njih smatra da su imigranti prijetnja hrvatskoj kulturi i načinu života, a njihov dolazak podupire tek 23,6 posto građana. Migrantske teme dovele su Geerta Wildersa do pobjede na parlamentarnim izborima u Nizozemskoj, a sličan scenarij mogli bismo gledati i u drugim europskim zemljama, a jednom i u Hrvatskoj.
Prosvjedi u ovoj europskoj zemlji primjer su kako se boriti za nacionalne interese
One političke stranke koje se pozicioniraju kao glavni protivnici autodestruktivnih migrantskih politika, a za sada taj prostor ponajviše osvaja Domovinski pokret – moći će računati i na visok rast političke potpore. Na žalost, Hrvatska je i u pogledu masovnih migracija postala dio globalističkog žrvnja.
