HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Medijske napise da je Penava samostalno, bez odluke stranačkih tijela, dogovorio da SDSS-ov Milorad Pupovac može biti izabran za predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Peternel je popratio riječima da će "o tome još razgovarati i da nije obaviješten da je tu postignuto neko definitivno rješenje".

Bartulica izabrao klub zastupnika u Europskom parlamentu: Želi mu se pridružiti i Orbanova stranka

Stjepo Bartulica, novoizabrani zastupnik Europskog parlamenta iz Domovinskog pokreta, pridružio se zastupničkom klubu Europskih konzervativaca i reformista (ECR),  zajedno s još trojicom zastupnika, objavio je ECR.

Boljševički emblem Zavnoha pod kojim je “oslobađao” Hrvatsku 

Na zasjedanju “Zavnoha” 1943. u Plaškom Božidar Magovac je u ime tzv. Izvršnog odbora Hrvatske Seljačke Stranke pročitao ovaj “Proglas  svim pristašama Hrvatske Seljačke Stranke”

UN-ova zdravstvena organizacija WHO najkasnije u roku od godine dana želi završiti pregovore o sadržaju „Pandemijskog sporazuma“. Takav zaključak donesen je na 77. sjednici Svjetske zdravstvene skupštine u Ženevi 1. lipnja.

Otrovni plodovi tzv. politike dobrodošlice

Napad džihadista na njemačkog policajca i političara antiislamskog pokreta Michaela Stürzenbergera, na žalost, imao je smrtonosne posljedice. Unatoč intervenciji liječnika i hitnom kirurškom zahvatu, policajac je od posljedica ranjavanja preminuo.

Keep right stay to the right turn warning USA 12" x 8" Aluminum Sign | eBay

Kao što se i najavljivalo, najveći su rast ostvarile desne stranke. Po broju mandata rast bilježe i Europski konzervativci i reformisti (ECR) - 73 i Identitet i demokracija (ID) - 58. Desne će stranke imati gotovo četvrtinu zastupnika u Europskom parlamentu. 

Kako će sada Milorad, Dragan i drug Vojo objasniti svojim sunarodnjacima da Vukašinov mauzolej ili šajkače vrijede manje od fotelje jednog saborskog odbora, vjerojatno nikako, ili će možda organizirati događanje naroda, možda će se obratiti Vučiću za pomoć jer je ugroženo srpstvo, a eto Vučić je obećao na Svesrpskom saboru jedinstvo svih “Srba na vascelom svetu”.

Hoće li Plenković Penavi opet postati najbolji premijer? Od slugana preko  mafije do pokojne babe

Naime, Penava se osvrnuo i na prvi sastanak vladajuće koalicije, najavivši da će DP napraviti svojevrstan korak nazad, kao zalog stabilnom funkcioniranju većine, uvažavajući taj kut Plenkovića i HDZ-a, ali i svih drugih koalicijskih partnera, da manjine trebaju određivati tko će voditi Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, iako ne dijele taj stav.

Ostane li Domovinski pokret u Hrvatskoj državnoj vladi, nakon što eventualno HDZ i SDP izglasuju Milorada Pupovca (ili bilo kojeg drugog člana SDSS-a) za predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine, to bi zaista bio postupak kontra iskazanog povjerenja birača na izborima za Hrvatski državni sabor i ne bi ga se moglo opisati drukčije - već kao postizbornu prijevaru.

Velimir Bujanec - VEČERAS EKSKLUZIVNO U BUJICI: IVAN PENAVA I MARIO RADIĆ,  FAVORITI ŠKORINA POKRETA U SLAVONIJI! Gosti Bujice su Ivan Penava, nositelj  liste Domovinskog pokreta u 5. izornoj jedinici i Mario

Kritikama se pridružio i Radić: 'Neprihvatljivo, te ljude je organizirao Velimir Bujanec'

Zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta Mario Radić u srijedu se osvrnuo na posljednje događaje vezane za novoizabranog eurozastupnika iz te stranke, Stjepu Bartulicu.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form