HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Perković i Mustač postali su simbol dvostrukih kriterija. Drugima su oduzeta odličja, njima su zadržana i danas imaju status odlikovanih časnika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je priznao odnosno javno potvrdio kako se u kijevskom predgrađu Višneve, koje je 6. srpnja bilo meta ruskog napada, nalazilo skladište streljiva.To je neugodna vijest s obzirom kako se do sada od strane vlasti uvijek tvrdilo da se skladišta oružja i streljiva ukrajinske vojske ne nalaze u gradskim sredinama

Britanci na ulicah po umoru 18-letnega študenta – Reporter

Ubojstvo osamnaestogodišnjeg Henryja Nowaka u Southamptonu potreslo je britansku javnost zbog brutalnosti zločina, ali i reakcije institucija. Prema navodima sa suđenja, teško ranjeni mladić ležao je na ulici moleći za pomoć, dok je njegov napadač policajcima tvrdio da je bio izložen rasističkim uvrjedama.

Sudionici okruglog stola održanog u organizaciji potpredsjednika Sabora Ivana Penave ustvrdili su da Dan ustanka naroda Hrvatske, koji se u bivšoj Jugoslaviji obilježavao 27. srpnja, nije bio zajednički ustanak Hrvata i Srba iz Like, nego isključivo srpski ustanak tijekom kojeg je počinjen niz zločina nad nesrpskim stanovništvom.

Nova afera potresa zagrebačku gradsku upravu. Kako je izvijestio Nacional, bivša službenica Grada Zagreba Klaudija Matuč podnijela je koncem rujna 2025. godine prijavu na više adresa protiv pročelnice Gradskog ureda za unutarnju reviziju i kontrolu Vere Marelja zbog povrede službeničke dužnosti, zlouporabe položaja i prekoračenja ovlasti

Thompson poslao poruku Vatrenima i izazvao lavinu reakcija: 'U subotu je  generalka za doček'

I upravo je zato Dalić mnogima morao smetati. Alegorizirao je Hrvatsku kakva je dijelu postjugoslavenskog medijskog establishmenta neprihvatljiva: samouvjerenu, patriotsku, neopterećenu kompleksom vlastitog identiteta. No, mediji su ovdje tek transmisija dubljih struktura.

Govoriti o antifašizmu iznad Titove slike je fašizam drugarice i drugovi!  Vaš „antifašizam“ poništen je masovnim zločinima! –

Govoriti o antifašizmu iznad Titove slike znači poništavanje antifašizma i njegovih vrijednosti! Iza njega i njegove politike ostalo je diljem bivše Jugoslavije 1 700 jama, stratišta i grobišta, sa oko 261 415 popisanih  mrtvih.

U Hrvatskom saboru zastupnici su napokon ovog četvrtka (9. srpnja 2026.) progovorili o temi koja nas godinama zamara i opterećuje. Gdje su naši najmiliji?! Naime, na red su došle izmjene Zakona o nestalim osobama, ali nažalost ništa od toga ni dalje neće pomoći da se nađe više od 1725 osoba nestalih u vrijeme hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, odnosno velikosrpske agresije

EU Moves to Revive Mass Chat Scanning After Parliament Voted to Kill It

Argument koji se pritom ističe jest da se djecu treba zaštititi učinkovitom provedbom zakona i progonom počinitelja, a ne stvaranjem sustava u kojem bi se preventivno analizirala komunikacija velikog broja ljudi koji nisu počinili nikakav zločin.

Zlatko Dalić: Mi FIFA-i smetamo, dva puta smo im pokvarili 'party''! –  Hercegovina.in

(Ne)očekivani odlazak Vatrenog viteza ZLATKA DALIĆA iz Hrvatske nogometne reprezentacije ni po kojem kriteriju - nogometnom, političkom, društvenom i nacionalnom - ne može biti dobra vijest. Odlazak najuspješnijeg izbornika u našoj nogometnoj povijesti podsjeća na prerana umirovljenja hrvatskih generala

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form