HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Slobodna Dalmacija - Penava se obrušio na jednu stranku i zastupnicu: 'O  čemu pričaju gospoda? Kakvu poruku šalju Hrvatima u BiH?'

Povjerenstvo za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata u petak je predložilo Vladi stvaranje memorijalnog mjesta posvećenog žrtvama komunističkog režima, a lokacija takvog mjesta još se treba odrediti, rekao je predsjednik Povjerenstva Ivan Penava.

Zoran Jovanović, poznatiji kao 'Šprajc', teško je i sa velikom mržnjom uvrijedio obitelji stotina žrtava komunističkog režima pobijenih bez suda, u zagrebačkim Gračanima. Izmasakrirana tijela hrvatskih i njemačkih vojnika i civila, žena i djece, Jovanović - 'Šprajc' je bez imalo pijeteta, podrugljivo nazvao "leševima okupatora i domaćih izdajnika," a masovne grobnice doveo u pitanje, proglašavajući ih "navodnima".

Peternel: 'Ne bude li promatrača, nas troje ili četvero više nećemo  podržavati Vladu' | tportal

Nakon štrajka ZET-a i djelatnika Čistoće Zagreb se vraća u normalu – doduše nastavljaju se za sada bezuspješni pregovori sindikata i uprave Holdinga i grada Zagreba oko novog kolektivnog ugovora i materijalnog statusa zaposlenih.

Film koji tvrdi da govori istinu o povijesti počinje promotivnim plakatom čija je vjerodostojnost već dovedena u pitanje. Kritičari tvrde da fotografija na plakatu ne prikazuje majku i djecu s Kozare, nego hrvatsku obitelj Ivičević iz Drvenika, snimljenu u savezničkom izbjegličkom logoru El Shatt u Egiptu, kamo su 1943. i 1944. evakuirani deseci tisuća civila iz Dalmacije.

? „ZLATNI REZ 42 – DJECA KOZARE“ JOŠ PRIJE PREMIJERE IZAZIVA BURU Film  Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42 – Djeca Kozare“ 2. listopada otvara FEST  u Beogradu. Projekt je nastao uz financijsku

U Hrvatskoj se već desetljećima zna da je u 'Okupaciji u 26 slika', dokumentarcima o Jasenovcu i filmu o suđenju Artukoviću koristio pojednostavljene, dramatizirane, dijelom krivotvorene ili posve netočne prikaze. Krivotvorenje je konstanta njegovih uradaka, a najnoviji primjer tiče se promotivnog plakata s fotografijom obitelji Ivičević iz El Shata koja glumi majku i djecu s Kozare.

Peternel: Ne treba isključiti mogućnost da je Vlada utjecala na zabranu  štrajka · HINA.hr

Zastupnik DOMiNO-a Igor Peternel izjavio je u četvrtak da ne treba isključiti mogućnost da je Vlada “podzemnim kanalima” preko suda utjecala na zabranu štrajka ZET-a u Zagrebu, ocijenivši da je štrajk isprva odgovarao HDZ-u, ali da mu je kasnije počeo politički štetiti. Iz HDZ-a su insinuacije odmah odbacili.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević izjavio je da „nije takav političar da mijenja stav“. Koliko ima istine u toj izjavi?

Na društvenim mrežama Nikita Stoja objavila je popis primjera koji pokazuju upravo suprotno – da je Tomašević tijekom mandata promijenio niz političkih i ideoloških stavova. Kada se njezine tvrdnje usporede s javno dostupnim podacima, ti primjeri doista imaju čvrsto uporište.

Štrajk se bliži kraju, a njegova junakinja je Kristina: 'Zgrozilo me što  joj je jedan lik napravio' | tportal

Novi Alija danas je Kristina Jozinović, na zagrebačkim prugama usamljena vozačica tramvaja koja je sretna, zadovoljna, podržava vlast i ne traži ništa više zauzvrat osim plaće koju ima. Od Senfa može tek zatražiti bolji tramvaj, kao Alija nekada lopatu.

Grupaciji kojoj pripada AfD prijeti ukidanje zbog ‘kršenja europskih vrijednosti’

Bivši kandidat za Europski parlament (EP), “stručnjaci” povezani s političkim think tankovima i nekadašnji visoki dužnosnici Europske komisije dobili su zadatak savjetovati o tome treba li ukinuti neke europske političke stranke.

Za vreme ovog štrajka zetovaca i smetlara, osim ljevičarskog licemjerja jer su postali hejteri šljakera, posvuda je ferceralo neznanje i iracionalnost. Naime, po njima, ključni faktor u određivanju visine nečije plaće treba bit obrazovanje. Ne vrednost na tržištu nego baš obrazovanje.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form