HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Danger Toxic Square Sign Vector, Danger Toxic Sign, Danger Toxic Signage,  Danger PNG and Vector with Transparent Background for Free Download

Nalaz Geotehničkog fakulteta potvrdio je ono na što građanska inicijativa “Gospić je naš dom” upozorava mjesecima: u nezaštićeno krško tlo kod Gospića zakopano je 37 tisuća tona opasnog otpada koji izravno truje tlo i podzemne vode.

Dok se u Hrvatskoj slavio briljantni čin besprijekorne vojne pobjede, u Srbiji se ‘obeležavalo sećanje na stradanja u Jasenovcu i počinjene zločine nad srpskim civilima u operaciji Oluja’. Ikonografija stara, poznata, narativ dominantan kao i prethodnih decenija, u rasponu od ‘ustaškog genocida 1941.’ do ‘proterivanja Srba u Oluji 1995.’.

Nakon raspada jugokomunizma – donedavnog dežurnog krivca za hrvatske nedaće – novonastala kapitalistička Hrvatska našla se u velikim problemima. Kako sakriti rašireni lopovluk u svim segmentima hrvatskog društva, a ujedno pjevati hvalospjeve o slobodnoj Hrvatskoj?

Riječ je o dvokatnici koja je zaštićeno kulturno dobro, površine oko 780 četvornih metara, a prema navodima SABA-e vrijednost zgrade procjenjuje se na više milijuna eura.

What Is Hamas? | Council on Foreign Relations

Ključno pitanje nije samo koliko će novca biti poslano, nego tko će kontrolirati njegovu raspodjelu. Prema već ustaljenom scenariju, stanovništvo Gaze će i dalje najvjerojatnije živjeti u bijedi, što će se u medijima financiranima od strane Katara, Otvorenog društva i islamističkih organizacija, prikazati kao isključiva krivnja Izraela, a novac europskih građana će najvjerojatnije završiti u rukama terorista.

Exploring the Regions of Serbia: Vojvodina - Serbia.com

Srbi su u Vojvodini stoljećima važan i, u pojedinim razdobljima, dominantan politički i demografski čimbenik, ali povijest Srba na tom prostoru nije isto što i povijest srpske države.

Ukradeno djetinjstvo - sjećanje na djecu stradalu u Domovinskom ratu“ -  Kultura - Novi Radio, Đakovo

Narod koji je krenuo u obranu Domovine bio je vojno nepismen, goloruk i posve otpisan od strane međunarodne zajednice, koja je uvođenjem embarga na uvoz oružja svjesno potpisala smrtnu presudu mladoj državi. Odlazak na bojišnicu u vlastitim trapericama i tenisicama, s djedovom lovačkom puškom ili zahrđalim trofejnim pištoljem, bio je čin čistog očaja i luđačke hrabrosti.

Otpad iz Gospića i Poznanovca nije za odlagališta neopasnog otpada" - HRT

Priča o ilegalno odloženom opasnom otpadu u Lici posljednjih je mjeseci prerasla u jednu od najvećih ekoloških afera u Hrvatskoj.

Dok se reakcije nižu gotovo iz dana u dan, sve otvorenije se počinju zazivati smjene onih na istaknutim funkcijama, a pitanje političke odgovornosti otvorila je i saborska zastupnica Marija Selak Raspudić (Drito).

Milorad Pupovac koji je samo prije nekoliko dana proslavljao četnički ustanak u Srbu u kojemu je počinjen genocid nad Hrvatima, čovjek koji se klanjao ljudima koji su na ražnju ispekli hrvatskoga svećenika don Jurja Gospodnetića, lik koji je nanio Hrvatskoj toliko zla svojim namjernim lažima tijekom svih ovih godina te, napokon, čovjek čija je kuća bila četnički štab u doba agresije 90-ih, a cijela mu obitelj, osobito otac i braća, aktivno sudjelovala u oružanoj agresiji na Hrvatsku.

„Mi smo htjeli svoju državu, koju smo i dobili zahvaljujući Titu i partizanima, a koju su naši branitelji sačuvali“ 

https://www.glasistre.hr/kolumna/2026/08/02/istrijan-se-nije-mirio-sa-fasistickim-represivnim-nasiljem-1081122

Piše bez imalo srama Rudolf Frančula, a Glas Istre objavljuje.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form