HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Pored Draška u bijeloj košulji je predsjednik SDSS-a Gračac Rajko Obradović koji je izjavio: 'Ne rodila ni njivo ni šljivo i sve im se osušilo živo. Hej, dušmani prokleto vam bilo. 4.8. ’95.' Prije par godina također je javno napisao: 'Zločin traje, al’ ne gubimo vjeru, duvaće oluja i u suprotnom smeru', odgovara: 'Tako je, brate. Vratićemo orkan za oluju'. Naravno s njima je i Anja Šimpraga i ostali predstavnici SDSS-a"

Početkom svibnja 2025. Milena Zajović, LGBT aktivistica teško pogođena TDS-om (Trump Derangement Syndrome), primila je nagradu Hrvatskog novinarskog društva (HND). Zaboravimo na trenutak da je HND ekstremno lijeva parapolitička organizacija koju narod prezire, k tome je i u ljubavnoj vezi s Pupovčevim Novostima.

Ubijeni prosvjednik napao je agente ICE-a i oštetio njihov automobil

Međutim, naknadno su pojedini američki mediji objavili i novu snimku ranijeg prosvjeda od prije 11 dana gdje je Pretty napao i oštetio vozilo agenata ICE-a te se izravno, ponovno  s pištoljem za pojasom, sukobio s njima.

Tomislav Jonjić na Vijeću gradske četvrti Trešnjevka-Jug predložio  da se imenom dr. Bosanac imenuje ulica koja sada nosi ime Vlade Ranogajca, čovjeka  koji je 1945. potpisao stotine, zapravo tisuće smrtnih osuda u političkim procesima 1945.,  uključujući i presude ljudima koji se već ranije bili pobijeni po kratkom postupku.  

Oštro odbacujem laži briselskog liberalnog portala Politico. Tužan pogleda na liberalni i progresivni politički i medijski svijet. Još jučer sam morao opovrgnuti laži nove liberalne probriselske mađarske zvijezde P. Magyara. Ni 24 sata nakon toga moram snažno odbaciti laži portala POLITICO o tome kako sam ocijenio sastanak s američkim predsjednikom na neformalnom samitu u Briselu

Bruxelles se priprema učiniti više od samo isporuke oružja. Bruxelles je odlučio ući u rat na strani Ukrajine. Ursula von der Leyen kaže: 'Europa se mora boriti!’ A Europljani, uključujući nas Mađare, platit će troškove rata. Bruxelles krije od Europljana očitu činjenicu da Ukrajina nikada neće vratiti stotine milijardi eura pomoći.

Domovinski rat kao “problem”, kažu premijerovi stranački kolege, “izvučen je iz konteksta”. No, taj “problem” je u mom gradu devedesetih donio razred mrtve djece. Njih 28 roditelji nikada nisu odveli do oltara na dan vjenčanja. Ta djeca nisu dobila priliku odrasti. Školovati se. Raditi. Postati majke i očevi. Dočekati starost.

Habijan potvrdio: Mladen Bajić radi u ministarstvu, dobiva 1700 eura

Pojasnio je da Bajić radi na temelju ugovora o djelu uz naknadu od oko 1700 eura i da radi kao pomoć u procesiranju ratnih zločina u Ukrajini te na pitanjima vezanim pregovore Ukrajine s EU, o čemu, dodao je, ima velikog stručnog znanja.

Kratki dokumentarni film “Branili smo slobodu” stranke Možemo donosi osobna svjedočanstva branitelja Domovinskog rata koji su danas članovi ekstremno lijeve stranke na vlasti u Zagrebu koja svoje vrijednosti pronalazi u “antifašističkoj” komunističkoj revoluciji iz 1945. godine. U filmu se pojavljuje i branitelj koji se skinuo gol za LGBT udrugu Domino.

Dr. Damir Biloglav: Pacijentima ne mogu reći da se cijepe ili ne cijepe -  eZadar.hr

Na današnjoj konferenciji za medije, dr. Damir Biloglav (DOMiNO) izrazio je ozbiljne kritike prema najavi Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske o uvođenju obaveznog cijepljenja protiv HPV-a, koje bi prema planovima trebalo stupiti na snagu od sljedeće godine.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form