HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Thompsonov odvjetnik Davorin Karačić: Gradonačelnik Tomašević najavljuje  postupanje protivno odluci Visokog prekršajnog suda

"Popis gostiju više podsjeća na popis nekih novih partizanskih ustanika i odreda koji bi da mogu i da imaju petlje i snage, već sad digli neki novi antifašistički ustanak protiv ove ustaške Hrvatske", poručio je. Svoju objavu Karačić je zaključio osvrtom na vladajuću stranku: "HDZ mi nije drag, ali istina jest."

Kako koje godine počne turistička sezona tako hrvatski državomrsci krenu sa svojim mračnim predviđanjima kraha hrvatskog turizma, a tim i propasti hrvatskog gospodarstva jer se, poznato je, bazira na turizmu. Odjednom Jadranom kruže opasne morske psine, kuglice sladoleda cijenom pariraju polugicama investicijskog zlata, more je zagađeno, apartmani zbog skupoće neizdani, preskupi restorani zjape prazni

Napad na novinare na ilegalnom deponiju: 'Zavezat ću te i vući ću te po  ovom blatu' - Dnevno.hr

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević održao je redovitu konferenciju za medije u te prokomentirao imaju li Zagrepčani razloga za brigu kao stanovnici Gospića zbog otpada. Očekivano, krivnju za situaciju u Ježdovcu nije prihvatio, nego je za situaciju okrivio “organizirani kriminal”.

U virtualnom prostoru počeo je „rat“ između dvaju tabora. Povod ratu je, ne uvoz i skladištenje opasnoga otpada, nego najavljeni prosvjed za 5. rujna u Zagrebu.  O opasnom otpadu je riječ. To jest o ekocidu koji se neometano provodi na još neutvrđenom broju lokacija.

Jure Francetić i Rafael Boban na zvorničkom mostu poslie progona četničkih i partizanskih bandi

Poslie nedavne proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja na portalu orjunaškoga dnevnika “Slobodna Dalmacija” objavljene su jadikovke dvojice orjunaških unuka, Damira Pilića i Hrvoja Prnjaka, na ponašanje veterana IX. bojne HOS-a “Rafael vitez Boban” kojima, ponavljanjem onih već i njima samim dosadnih  starih izlizanih jugokomunističkih obmana, pokušavaju naći lijeka za svoje frustracije. 

Molitelji i danas u Zagrebu. Pored njih 'Tiha misa' udruge Domino |  Telegram.hr

U tzv. multietničkom Sarajevu, gdje islam i bošnjački unitarizam dominiraju javnim i političkim prostorom, a sve više i „antifašizam“, kratki dokumentarni film ekstremne feministice Karle Jelić osvojio je „Srce Sarajeva“. Ideološki obojen žiri koji je tražio ideološki obojeno djelo film „Tiha misa“ nazvao je „činom prkosa muškoj mizoginiji“.

Inicijativa ’Gospić je naš dom’ reagirala je na medijsko-političke i udrugaške manipulacije, koje imaju za cilj prikazati najavljeni prosvjedni skup u Zagrebu tako kao da iza njega stoji jugoslavenska odnosno protuhrvatska politička ljevica, da su prosvjednici plaćenici, tuđi agenti, ’crveni kmeri’ i ’neprijatelji države’.

General Titove jugokomunističke i srbijanske vojske, Srbin Ratko Mladić preminuo je jučer u Haagu u 84. godini života, gdje je izdržavao doživotnu zatvorsku kaznu na koju ga je osudio Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu. 

HAVC

Dokumentarni film „Živjećemo zajedno“ redatelja i scenarista Damira Markovine jedan je od “hrvatskih” filmova koji su ove godine privukli pozornost na Sarajevo Film Festivalu. Film je osvojio nagradu publike za najbolji dokumentarni film.

Problem opasnog otpada u Gospiću ozbiljan je problem i građani imaju puno pravo tražiti njegovo rješavanje. No nakon što je N1 objavio da su se u priču uključila estradna i javna imena poput Severine Vučković, Rade Šerbedžije, Darka Rundeka, Mirele Priselac Remi i Gorana Bogdana, teško je više govoriti samo o ekološkom prosvjedu.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form