HRVATSKI VITEZ SLOBODAN PRALJAK – S NAMA JE! 

POČIVAO U MIRU BOŽJEM! 

(02.01.1945. – 29.11.2017.)

Za “antifašizam”, ideološki bliske udruge i vlastite stranačke programe i vizije uvijek ima novca, dok to ne vrijedi, kako sada vidimo, za radnike ZET-a i Holdinga. Sjetimo se i kako novca “nije bilo” za roditelje odgojitelje odmah na početku prvog mandata. Gradska vlast prvo je udarila na najranjivije: majku i malu djecu, dok istovremeno aktivno promiče kulturu smrti: pobačaj i LGBT pokret.

Prva slaba točka te bajke: Kanada nikada ne može postati svjetska sila. Pa ni tada. Osobito ne može postati sila koja će u transatlantskim odnosima s Europom zamijeniti SAD, kako nam to nastoje prikazati najagilniji pobornici tog europsko-kanadskog pridruživanja.

Umjetna inteligencija u biznisu

Bablje ljeto trajat će do djeda Mraza, kako sada stvari stoje, ljudi ostali kratkih rukava. Uskoro ni to ne će biti važno, umjetna se inteligencija otrgnula nadzoru, sada je u fazi tinejdžerske pobune, ali već pokazuje crte zrelosti i ozbiljno želi zamijeniti čovječanstvo na ovom lijepom planetu s uglavnom blesavim, navodno inteligentnim ljudima, koji samo gledaju kako bi koga gađali, što bi sve mogli razoriti

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević posljednjih dana brani svoju politiku plaća u Zagrebačkom holdingu i ZET-u ističući da su primanja operativnih radnika u njegovu mandatu rasla između 60 i 80 posto. Brojke doista pokazuju snažan rast plaća, ali kada se isti kriterij primijeni na plaću gradonačelnika, dolazi se do zanimljive usporedbe: njegova je neto plaća od početka mandata porasla približno 100 posto.

Turudić o izvanrednom nadzoru i doživotnom zatvoru

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić u utorak je poručio kako će se optužnica u slučaju otpada u Lici podići uskoro, odnosno u sljedećih 14 dana. Turudić je to rekao na Odboru za pravosuđe u sklopu rasprave oko Izvješća o radu DORH-a za 2025. godinu.

Danas, tri desetljeća nakon rata, ovaj zakon i dalje uzburkava strasti. On otvara vječno pitanje gdje prestaje oružana pobuna, a gdje počinje ratni zločin. Najbolniji primjeri ove nepravde kriju se u sudbinama Vukovara i Škabrnje. Tamo su u krvavim pohodima sudjelovali čitavi odredi neprijateljske vojske.

Gdje je solidarnost s tim građanima bila kad ste građanima grada Zagreba uveli naveću stopu poreza na dohodak, kad ste povisili stopu poreza na nekretnine s pet na osam eura, gdje je solidarnost kad u proračunu od  preko 3,3 milijarde eura uz preko milijardu eura europskih projekata, ne možete naći zajednički jezik sa sindikatima? U isto vrijeme sredstva za udruge rastu

Goluža je izostanak takvog dogovora nazvao dokazom neozbiljnog pristupa pregovorima. Također je, pozivajući se na ono što je, kako kaže, čuo od pregovarača, ustvrdio da Tomašević osobno nije sudjelovao u pregovorima.

UTORAK 8 UJUTRO JEDINICA/// RAT OKO STADIONA Boban spreman na kompromis!  Nacional. hr otkriva što sad slijedi! | NACIONAL.HR | News portal  najutjecajnijeg političkog tjednika

Bobane, nisi plavokrvni nasljednik kralja. Nisi pionirski industrijalac koji vlastitim novcem gradi privatni kičasti partizanski spomenik samome sebi. Na čelu si javnog kluba koji postoji zahvaljujući novcu i povjerenju građana. I onda se usuđuješ javnosti poručiti da nećeš popustiti pred njezinim mišljenjem o arhitektonskoj nakazi koju si, kako se čini, odobrio iza zatvorenih vrata.

Prilikom prihvaćanja Pakta o migracijama i azilu Vlada Andreja Plenkovića našla se pod velikim kritikama desnice koja je iznosila konkretne zamjerke i izražavala zabrinutost.Tvrdili su tada, a tvrde i danas da po pitanju migracija i njihove kontrole nema razlika između navodno desno-centrističkog HDZ-a koji predvodi Vladu RH i lijeve oporbe – SDP-a i Možemo.

Ruska agresija na Ukrajinu svijet je vratila u razdoblje ravnoteže straha velesila

Pin It

Sjeverna Koreja: Nuklearni rat može izbiti svakog trena | Tuzlanski.ba

Devet država na svijetu raspolaže nuklearnim oružjem: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao priznate nuklearne sile, a uz njih tu su još Indija, Pakistan, Izrael (koji nikada nije potvrdio posjedovanje arsenala) i Sjeverna Koreja. U određenom trenutku i Južnoafrička Republika razvila je nuklearno oružje, ali ga je kasnije uništila.

Smatra se da je i Iran vrlo blizu mogućnosti razvijanja ove vrste oružja.

Postoje i određeni međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog arsenala (doduše onaj o raketama kratkog i srednjeg dometa napušten je pred koju godinu), prije svega onoga strateške naravi. Opasnost proliferacije oružja za masovno uništenje ističe se kao jedan od ključnih ciljeva međunarodne sigurnosti. Pritom se kao posebno opasan scenarij nameće mogućnost da nedržavni akteri (recimo terorističke skupine) dođu u posjed nuklearnog oružja.

Hladni rat

Od početka rata u Ukrajini ponovno se stvara psihoza mogućega nuklearnog rata. Dijelom to je vezano uz postupke političara. Primjerice, nakon početka agresija na Ukrajinu Vladimir Putin naredio je stavljanje nuklearnih snaga na visok stupanj pripravnosti. Ili recentni primjer: "Washington će upotrijebiti cijeli niz američkih obrambenih kapaciteta za obranu naših saveznika, uključujući nuklearne, konvencionalne i raketne obrambene sposobnosti", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika na sastanku s južnokorejskim i japanskim dužnosnicima prošloga tjedna. Političari, dakle, nedvojbeno sve ležernije šire nuklearnu retoriku, no sve je dijelom vezano i uz medije koji na širenju katastrofičarskih "click-bait" naslova i priča prikupljaju klikove. 

U vremenu hladnog rata, tijekom kubanske raketne krize (koja se odvijala pred pedeset godina) svijet se u jednome trenutku našao na rubu mogućega nuklearnog rata. Kriza je ipak završena sporazumom. Prevladao je razum. Kasnije se sve više širila svijest o tome kako je nuklearno oružje prije svega sredstvo odvraćanja pa može se reći i obrambena vrsta oružja. Nuklearni potencijali SAD-a i Rusije u vremenu hladnoga rata na neki su način, zbog "ravnoteže strah"“, predstavljali ograničavajući i racionalizirajući faktor za potencijalni vojni sukob dviju supersila.

Činjenica da bi između nuklearnih sila moglo doći do nuklearnog rata sprječavala ih je da uđu i u konvencionalni rat. Mogućnost uzajamnoga uništenja (u nuklearnom ratu nema pobjednika) učinila je ideju nuklearnoga rata nezamislivom, nakon čega su uslijedili pregovori oko kontrole nuklearnoga naoružanja i njegovoga ograničenja. Na žalost, ratovi su se često vodili preko drugih država (tzv. posrednički (proxy) ratovi).

I danas, u vremenu novoga hladnog rata, vrijedi staro pravilo hladnog rata: "Tko krene s napadom prvi, gine kao drugi". Rat strateškim nuklearnim oružjem zapravo nije moguć. Ili, da budemo precizniji, bio bi vrlo kratak jer bi značio uništenje svijeta kakvog poznajemo. Međutim, spekulira se oko upotrebe taktičke nuklearne bombe ograničene snage i dosega. 

Nuklearni scenariji danas

Koliko god da se u potencijalnom nuklearnom "armagedonu" scenarij upotrebe taktičke nuklearne bombe čini vjerojatnijim, treba jasno reći da se posljedice upotrebe ove vrste bombe teško mogu predvidjeti. Za početak, pitanje je bi li radari prilikom aktivacije takve bombe prepoznali da je riječ o taktičkoj, a ne o nuklearnoj bombi. Nadalje, tko kaže da posljedice radijacije ne bi zahvatile i zemlju koja je bombu upotrijebila?  Posljedice černobilske katastrofe bile su strašne, a što bi tek bilo kad bi se aktivirala nuklearna bomba koja ima za cilj širenje radijacije? Osim toga, upotreba taktičke nuklearne bombe probila bi još jednu sigurnosnu barijeru nakon koje bi i ovako fragilni međunarodnih poredak bio do kraja porušen. Tada bi sve bilo moguće i našli bi se na pragu novoga velikog rata. 

Vojna doktrina Ruske Federacije predviđa moguću upotrebe nuklearnog oružja u slučaju da bude doveden u pitanje ruski teritorijalni integritet te da, posljedično tome, Kremlj bude doveden u stanje poniženja. No i ruski vojni krugovi svjesni su kakav bi odgovor izazvalo korištenje taktičke nuklearne bombe. Osim toga, postoji konvencionalno oružje za masovno uništenje kao što je kemijsko i biološko oružje, ali i prljave bombe. Nema nikakve dvojbe da bi se ovo oružje sigurno uporabilo prije nuklearnog. Iako se ne radi o nuklearnom oružju, njegovi efekti su zastrašujući. Osim toga, prije nuklearnog scenarija postoji i mogućnost onoga što Rusija sada radi: masovni raketni napadi na Ukrajinu s ciljem uništavanja ključne infrastrukture. Na žalost, mogućnosti razaranja i destrukcije su brojni. Naravno, i ukrajinska vojska postaje sve bolje tehnički opremljena (zapadna pomoć) tako da će se i ruske snage itekako u budućnosti morati bojati ukrajinskog odgovora. Već se sada provode uspješne kontraofenzive, a ako se dobiju raketni sustavi većeg dometa odnos snaga će se dodatno mijenjati.

Živimo u opasnim vremenima, u vremenu povratka realizma u međunarodne odnose. Diplomacija sve manje igra ikakvu ulogu u odnosima strateških rivala, a prevladava argument sile. Vraćamo se na međunarodne obrasce koji su vrijedili do 1945. godine. Ipak, nadamo se da će kod čelnika država ostati toliko zdravog razuma i racionalnosti da se ne prijeđe granica nakon koje će teško biti povratka.  

Davor Dijanović/direktno.hr

Login Form