Sanjin Baković: Plenkovićevih 12 ili nakon Plenkovića opet Šeks

Pin It

Kada je riječ o HDZ-ovoj listi za Europske izbore koji će se održati 26.svibnja 2019. godine s jučerašnjim danom misterija više nema. U odnosu na 2014. godinu ona je slabija za Andreja Plenkovića koji je bio nositelj liste (71.072), Ivanu Maletić (9.650), Davora Ivu Stiera (26.432), Marijanu Petir (42.683), Ružu Tomašić (107.206) i Ivicu Tolića (28.162). U prenesenom značenju od 381.844 glasa koliko je prikupila bivša Karamarkova pobjednička Domoljubna koalicija upravo su spomenuti kandidati prikupili 285.205 glasova.

Iz prethodnog saziva EU parlamenta na listi su zadržale mjesto Dubravka Šuica (15.776) i Željana Zovko (2.392) što se vidi iz predstavljene HDZ-ove liste za EU izbore:

Karlo Ressler, savjetnik premijera Andreja Plenkovića i koordinator izrade stranačkog programa za europarlamentarne izbore „Hrvatska za generacije”,

Dubravka Šuica aktualna europarlamentarka, 

Tomislav Sokol saborski zastupnik, 

Željana Zovko aktualna europarlamentarka,

Sunčana Glavak saborska zastupnica i bivša glasnogovornica Vlade RH, 

Marijana Balić saborska zastupnica i bivša Plenkovićeva asistentica iz Brisela,

Goran Pauk župan Šibensko - kninske županije, 

Nikolina Brnjac državna tajnica u Ministarstvu prometa,

Stjepan Ribić ravnatelj Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije, 

Domagoj Maroević ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije,

Danijel Marušić župan Brodsko-posavske županije, 

Stjepan Adanić te pomoćnik glavnog tajnika HDZ-a.

Osim spomenutih imena u prvom pasusu na listi HDZ-a neće biti niti bivšeg HDZ-ovog ministra vanjskih i europskih poslova te bivšeg međunarodnog HDZ-ovog tajnika Mire Kovača kojeg je predložio zagrebački HDZ. Stoga, budući da je riječ o doktoru znanosti i vrsnom diplomatu koji priča nekoliko stranih jezika lista HDZ-a nije temeljena na kriteriju izvrsnosti jer tada Miro Kovač sigurno ne bi izostao s nje. 

Andrej Plenković odlučio se izaći na ove Europske izbore bez desnog krila HDZ-a jer izbjegao je da Miro Kovač prikupi najveći broj preferencijalnih glasova nakon što se Davor Ivo Stier zahvalio na prijedlogu i odbio isti. Tim činom Andrej Plenković odgodio je privremeno stvaranje direktnog protukandidata na nadolazećim unutarstranačkim izborima jer budimo objektivni Miro Kovač prošetao bi se pored Plenkovićevih 12. Također, listu neće vući ključni članovi Predsjedništva HDZ-a, kao niti jaka imena iz Vlade RH iako je za očekivati da će biti moralna podrška prilikom održavanja javnih okupljanja. Poznavajući moral mnogih pitanje je hoće li to biti dovoljno, a vrijeme će biti najbolji pokazatelj. 

Naime, fokus će biti prebačen na mlade da svojim radom, znanjem, zalaganjem i vještinama mogu doći u poziciju za preuzimanje političke odgovornost, a što se vidi na primjeru postavljanja Karla Resslera za nositelja liste ispred najpoželjnije HDZ-ove političke udavače Dubravke Šuice koja je nadživjela Franju Tuđmana, Ivića Pašalića, Ivu Sanadera, Jadranku Kosor i Tomislava Karamarka u političkom smislu. Ako pogledamo Resslerov politički put tada dolazimo do zaključka da je on sličan Plenkovićevom jer obojicu se prije priprema na dužnosti brusilo u Briselu. Kao nekad Plenković i mladi Ressler započeo je s asistenturom u Briselu ni više ni manje, već kod Andreja Plenkovića, a u međuvremenu je infiltriran za potpredsjednika Mladeži EPP-a. 

Zatim se Karla Resslera kao mladog pravnika nametnulo u javnosti kao glavnog i odgovornog za pisanje novog HDZ-ovog Statuta i programa za EU izbore s krajnjim ciljem da se javnost pripremi za odgovornost koja je uslijedila predstavljanjem liste. Postavljanje na prvo mjesto mladog Resslera sasvim je logičan slijed budući da su vrsni matematičari vodili se logikom da će većina HDZ-ovih birača u mnoštvu nepoznatih kandidata javnosti zaokružiti prvog kandidata na listi. Zamislite da je Ressler sedmi na listi za EU parlament za pretpostaviti je da EU parlament ne bi vidio u nadolazećem sazivu, već bi mogao voditi polemiku s Gordanom Marasom iz SDP-a oko termina 007. 

Ako uzmemo u obzir u kakvoj se antidomoljubnoj koaliciji nalazi Plenkovićev HDZ na nacionalnoj razini s Pupovcem, Radinom, Vrdoljakom, Čačićem i bivšim SDP-ovim otpadnicima kojih je na pretek u Klubu Milana Bandića ne treba nas iznenaditi odabir Plenkovićevih 12 od povjerenja, već nas treba zabrinuti zašto su “domoljubi” iz HDZ-a dozvolili proces urušavanja HDZ-a na ovakav način. 

Svrsisodno tome postavlja se pitanje tko još može vjerovati u tezu stavljanja mladih u fokus u smislu preuzimanja odgovorne političke odgovornosti nakon spoznaje da je nositelj HDZ-ove liste Karlo Ressler ubiti Šeksov posinak?

S jedne strane, imamo da Andrej Plenković radi upravo ono što nisu radili Tomislav Karamarko i Milijan Brkić u trenucima preuzimanja HDZ-a i na vrhuncu političke moći, već su se temeljili na zajedništvu poslavši Andreja Plenkovića i Davora Ivo Stiera u Brisel, dok briselski poslušnik kroji listu na način da postavlja samo osobe od povjerenja i provodi politiku radi koje je i postavljen na dužnosti u HDZ-u i Vladi RH.

S druge strane, imamo da se Šeksov projekt nakon Plenkovića opet Šeks nastavlja za jednu novu osvježenu dimenziju prema istom modusu operandi, jer nakon programiranog rušenja Tomislava Karamarka koji je započeo izbacivanjem Jadranke Kosor iz HDZ-a, istupanjem Milana Kujundžića iz HDZ-a, istupanjem Drage Prgometa iz HDZ-a, istupanjem Martine Dalić iz HDZ-a i trajao do trenutka unutarstranačkog puča i postavljana Andreja Plenkovića imamo da upravo Šeksov posinak postaje novo lice HDZ-a kao nositelj liste na Europskim izborima. Osim gestikulacija rukama prilikom spašavanja saborske većine u trenucima pada Vlade RH sa saborskog balkona, ulaska u Počasni Bleiburški vod može se primjetiti i Šeksov angažman u predkampanji nadolazećih izbora jer Vladimir Šeks u sinergiji sa Andrejom Plenkovićem obilazi HDZ-ove skupove diljem Lijepe naše.

Drugim riječima Vladimir Šeks ponovno je HDZ-ova najjača karika čiji se rukopis zamijeti u prvom planu, a hoće li mu desno krilo HDZ-a zadati završni udarac nakon što su mu dozvolili usvajanje liste Plenkovićevih 12 koja je široj javnosti nepoznata pokazati će rezultati izbora za EU parlament koji će se održati 26.svibnja 2019. godine.

S obzirom da se u Milanu očekuje konferencija na kojoj će biti predstavljena platforma tri konzervativne grupacije koje stvaraju savez odnosno Europa nacija i sloboda (ENF), Europski konzervativci i reformisti (ECR) i Europa za izravnu demokraciju (EFDD) nakon što je Matteo Salvini kliknuo s Viktorom Orbanom i Marine Le Pen proteklih mjeseci za očekivati je da će napokon Neovisni za Hrvatsku i HSP sklopiti suradnju s Hrvatskim suverenistima koji također pripadaju jednoj od ove tri konzervativne grupacije. Vodeći se logikom europskih lidera koji se temelje na zajedništvu nadajmo se da će hrvatski pripadnici s desnog spektra shvatiti suštinu nadolazećih Europskih izbora 5 do 12 i izaći sa zajedničkom listom te pokazati Plenkovićevih 12 tko je relevantan i nezaobilazan faktor na desnom političkom spektru.

Sanjin Baković dipl.ing.