Sanjin Baković: Na 30. obljetnicu rušenja Berlinskog zida Karamarko je najavio kandidaturu za predsjednika HDZ-a

Pin It

Iako su mnogi mislili da je Tomislav Karamarko postao politički mrtvac nakon odluke Dalijinog povjerenstva o potencijalnom sukobu interesa čiju smo temu elaborirali sve dok Ustavni sud RH nije vratio postupak na početak radi uskraćivanja pravičnog suđenja bivšem predsjedniku HDZ-a i prvom potpredsjedniku Vlade RH povodom 30. obljetnice rušenja Berlinskog zida Tomislav Karamarko najavio je kandidaturu za predsjednika HDZ-a.

Naime, “Demokratska borba je pred nama. Borba za slobodno društvo, s istim odmakom od svih totalitarizama, u kojem ćemo ponosno isticati da smo antifašisti, ali i antikomunisti. Siguran sam u to da ćemo u takvom ozračju lakše savladavati i nagomilane gospodarske i depopulacijske probleme koji prijete opstojnosti naše domovine. Što se mene tiče, nastavljam rušiti "antifašistički obrambeni zid". Vidimo se na unutarstranačkim izborima!”, zaključio je Karamarko.

Treba li uopće što dodati ili je napokon i svakom političkom laiku jasno da će Tomislav Karamarko nastaviti tamo gdje je stao, a to je podizanje HDZ-a iz pepela nakon pobjede na nadolazećim unutarstranačkim izborima budući da je Andrej Plenković HDZ bacio na koljena odnosno na 22.72% tijekom Europskih izbora, a jamac za obećavajući Plenkovićev rezultat bila je Stierova nova paradigma putem koje je postavio Andreja Plenkovića kojeg bi sada na istoj toj paradigmi zamijenio.

Današnji istup Tomislava Karamarka možete pročitati u cijelosti:

“ Danas obilježavamo 30. godišnjicu rušenja Berlinskog zida kao simbola podjele Europe na slobodarski, zapadni, demokratski dio i dio pod okrutnom čizmom nedemokratskog komunizma. Svakako, riječ je o događaju od povijesnog značaja za svijet. Bilo je to vrijeme kojem su jak pečat dali trojica velikih svjetskih državnika – Ivan Pavao II., Ronald Reagan i Helmut Kohl. Proces oslobađanja niza zemalja iza "željezne zavjese" bio je nezaustavljiv. I bivša država Jugoslavija bila je iz...a te "željezne zavjese".

Svjedoci smo kako se ovih dana bulumenta boraca za bolju prošlost upinje dokazati da je "Juga" bila "nešto drugo", pozitivnije, ugodnije i svakako (i danas) poželjnije. Pronicljivošću gusaka u magli, uvjeravaju nas kako je pitanje "željezne zavjese" pitanje pripadanja ili nepripadanja Varšavskom paktu. Ta zavjesa određena je karakterom pojedine države – je li bila demokratična i slobodna ili je bila jednopartijska diktatura. Jugoslavija je bila nedemokratična, autoritarna komunistička kreacija. Neka me netko uvjeri u suprotno. Samo molim da argumenti ne budu kako se u to vrijeme slobodno putovalo u Trst po traperice i Coca-Colu u limenci ili kako se ipak moglo konzumirati nekoliko vrsta jogurta.

No vratimo se Berlinskom zidu, koji je komunistička promidžba tada nazivala "antifašističkim obrambenim zidom". Kakva nevjerojatna zloporaba antifašizma u funkciji zatiranja osnovnih ljudskih sloboda i prikrivanja zle ćudi komunističke misli i prakse

Na žalost, toliko toga podsjeća na današnju Hrvatsku. Je li "antifašistički obrambeni zid" srušen u Hrvatskoj kao i u Europi? Svakako ne. U Hrvatskoj je stvoreno ozračje u kojem je svako iznošenje istine o komunističkim zločinima i počiniteljima istih tretirano kao napad na antifašizam. Hrvatska nije akceptirala niti jednu konvenciju EU kojom se osuđuju komunistički zločini. A političkoj eliti puna su usta "europskih vrijednosti"... Koje su to vrijednosti? Proglašavanje Pavla Gažija počasnim građaninom Koprivnice ili publiciranje stupidnog uratka koji Miku Špiljka promovira u državnika?!

Demokratska borba je pred nama. Borba za slobodno društvo, s istim odmakom od svih totalitarizama, u kojem ćemo ponosno isticati da smo antifašisti, ali i antikomunisti. Siguran sam u to da ćemo u takvom ozračju lakše savladavati i nagomilane gospodarske i depopulacijske probleme koji prijete opstojnosti naše domovine. Što se mene tiče, nastavljam rušiti "antifašistički obrambeni zid". Vidimo se na unutarstranačkim izborima!”, zaključio je Karamarko.

Završiti ću s tezom kako je Tomislav Karamarko osoba koja je sve svoje dosadašnje izbore pobijedio bilo da je riječ o unutarstranačkim izborima kada je pobjedio 2 EU 1 odnosno Jadranku Kosor i Andreja Plenkovića u paketu već u prvom krugu unutarstranačkih izbora ili kada je pobjeđivao Milanovićev SDP s 5 pobjeda u nizu. 

Međutim,  isti taj SDP se pod patronatom Andrejom Plenkovića vratio iz mrtvih tijekom Europskih izbora što je omogućilo Zoranu Milanoviću da postane ozbiljnim kandidatom ljevice za osvajanje Pantovčaka čiju kandidaturu podržava 13 stranaka s lijevog spektra. Za razliku od Milanovićeve jedinstvene potpore s lijevog spektra Kolinda Grabar Kitarović ostala je usamljena uz potporu poljuljanog Plenkovićevog HDZ-a u kojem i ratni veterani moraju povući se ispred jednoumlja, jer ih se okrenuvši pilu naopako prozvalo detuđmanizatorima iako su za razliku od Andreja Plenkovića stali uz Franju Tuđmana kada je trebalo zaštititi teritorij Republike Hrvatske od velikosrpskog agresora. 

Dakle, Tomislav Karamarko nije osoba koja ide u bitke nepromišljeno i nepripremljeno pod svaku cijenu, već kada je put pripremljen, a u tome ima potporu izvana odnosno Trumpove administracije koja se temelji na tezi “Budućnost ne pripada globalistima. Budućnost pripada domoljubima. Budućnost pripada suverenim i neovisnim nacijama!”.

Sanjin Baković dipl.ing.