Sanjin Baković: Europski birokratski establishment na aparatima

Pin It

U sjeni hrvatskih predsjedničkih izbora koji će po prvi puta izgleda proći bez sučeljavanja dok se kampanja temelji na dosjetkama, podmetanjima i pjevanju poput tsunamija odjeknula je vijest s Otoka. Nema mainstream medija koji u Hrvatskoj nije prenio vijest da je Boris Johnson uvjerljivo pobijedio na prijevremenim parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji. 

Uvjerljiva pobjeda Borisa Johnsona omogućila je Andreju Plenkoviću jednu brigu manje jer neće morati brinuti je li pogriješio kada nije imenovao ekscelenciju Bulja za Veleposlanika kako bi isti rješavao pitanje Brexita koje do sada nitko nije uspio riješiti. Iako mainstream mediji na taj način nisu rasčlanjivali podrhtavanje tla uoči tsunamija koji se dogodio ovog četvrtka na svjetskoj političkoj sceni osjećao se još početkom lipnja 2019. godine kada je Donald Trump pružio javnu potporu Borisu Johnsonu kao kandidatu za britanskog premijera uoči prijema kod kraljice Elizabete II. i najavio da će isti provesti Brexit. 

Upravo to se i dogodilo jer Britanci su odabrali put kojim žele krenuti, a on se temelji na napuštanju EU-a, vraćanju kontrole nad svojim zakonima, granicama, novcu, trgovini i imigracijskoj politici. U tom kontekstu Donald Trump najavio je nakon Brexita nov i masivan trgovinski sporazum koji ima potencijala biti veći i lukrativniji od bilo kojeg sporazuma s EU.

Oni koji niti danas ne razumiju suštinsku pobjedu Donalda Trumpa na prethodnim američkim izborima koji mjena kartu svijeta pobjeda Borisa Johnsona za njih će biti vijest koja će ih na kratko odmaknuti od nikad dosadnije kampanje bez sadržaja u koju su se uključili Plenković, Jandroković, Bačić i naposljetku Pavić, a nedostaju im još Pupovac i Vrdoljak. No, ne primjećujem da je Donald Trump javno podržao Kolindu Grabar Kitarović kao što je pružio potporu Borisu Johnsonu, ali u sjećanju mi je ostalo da je Obamin bivši potpredsjednik Joe Biden, a potencijalni protukandidat Donalda Trumpa na nadolazećim američkim izborima na kraju prethodnog mandata posjetio Hrvatsku odnosno aktualnu predsjednicu RH za razliku od još aktualne administracije Trump - Pence koja nije posjetila Pantovčak do kraja Kolindinog mandata.

S jedne strane, osim što je ovo najbolji rezultat Konzervativaca još od izborne pobjede Margaret Thatcher na izborima 1987. godine jer je Boris Johnson u Donjem domu osvojio 365 mandata od potrebnih 326 europski birokratski establishment našao se na aparatima budući da više neće moći zastrašivati druge članice EU-a stanjem koje se umjetno proizvodilo putem bivšeg naslijeđenog saziva Donjeg doma koji je minirao Brexit.

S druge strane, postoji opravdani strah da se nakon Brexita ne dogodi Italexit ili Hungrexit pa su iz tih razloga podobni profili na čelu država članica EU-a poput briselskih činovnika u rangu Andreja Plenkovića za razliku od Viktora Orbana koji vraća kontrolu nad mađarskim zakonima što se najbolje vidi na imigracijskoj politici ili Mattea Salvinia kojeg su se uplašili do te mjere da su pod svaku cijenu sklopili koaliciju da bi izbjegli poraz od bivšeg potpredsjednika talijanske Vlade na krilima izvrsnih rezultata tijekom Europskih izbora nakon kojih se Italija našla na rubu prijevremenih parlamentarnih izbora. 

Kada bi u bliskoj budućnosti došlo do Italexita ili Hungrexita ne sumnjam da ne bi imali potporu Donalda Trumpa koji je Viktora Orbana hvalio javno prilikom prijema u Bijeloj kući, a podržavao Salvinijev proračun koji nije bio po mjeri europskih projekcija. Dakle, za očekivati je da nakon što se nije uspjelo zaustaviti Borisa Johnsona na prijevremenim parlamentarnim britanskim izborima činiti će se sve da se pokuša zaustaviti Donalda Trumpa na nadolazećim američkim predsjedničkim izborima putem Joea Bidena i njemu sličnih protukandidata. 

Britanci su za Božić dobili Borisa Johnsona, a koga će Hrvatska dobiti u nadolazećoj 2020. godini ostaje nam tek za vidjeti s obzirom da se Donald Trump nije odlučio nikoga javno podržati, ali da igra određenih skupina gremija postoji vidljivo je svima, jer u suprotnom se u izbornu utrku ne bi uključio bivši premijer SDP-a Zoran Milanović i nezavisni kandidat Miroslav Škoro, kao niti europarlamentarac Mislav Kolakušić koji računa na protestne glasove nezadovoljnog biračkog tijela. 

Sanjin Baković dipl.ing.